Industrija - Bosna i Hercegovina

Drvoprerađivačka industrija: Uvoze se čak i čačkalice, šibice, sveske...

Sve do skoro drvoprerađivačka industrija RS-a za uvoz sirovina i repromaterijala trošila je tek pet posto novca zarađenog izvozom svojih proizvoda, a sada je sve drugačije pa drvoprerađivači uvoze praktično sve, čak i trupce kojih ima u izobilju u šumama.

Prema podacima sa kojim raspolažu u Privrednoj komori Republike Srpske, 679 preduzeća u oblasti šumarstva i prerade drveta prošle godine su na uvoz sirovina i repromaterijala potrošili gotovo 120 miliona maraka.

Ta cifra je mnogo veća ako se uzmu u obzir i devize koje su potrošene za uvoz ogromnih količina raznih proizvoda od drveta.

Prema nekim procjenama, za to se u BiH godišnje troši više od sto miliona maraka. Uvozi se sve i svašta, često i proizvodi sa minimalnim stepenom finalizacije.

Zvuči nevjerovatno, ali činjenica je da se u BiH svake godine potroše milioni maraka za uvoz čačkalica, šibica, pluta, raznih vrsta papira i ko zna šta još.

Gotovo svi ti proizvodi prije rata proizvodili su se na ovom području. Tada je praktično u svakom većem mjestu postojala fabrika celuloze i papira, a danas ih nema ni u zemljama u okruženju.

Nije zbog toga ni čudo što fabrike za proizvodnju toalet papira uvoze velike količine celuloze i drugih sirovina iz Estonije, Letonije, Austrije, Češke, Slovačke i iz drugih zemalja.

Iako je prije rata bilo više fabrika u kojima su se proizvodile sveske i drugi proizvodi od papira, teško je povjerovati da bi ta preduzeća i da su opstala mogla da se nose sa kineskim proizvođačima čiji proizvodi su naprosto preplavili ovdašnje tržište.

Uprkos tome, preduzeća u oblasti šumarstva i prerade drveta u Republici Srpskoj ostvaruju značajan spoljnotrgovinski suficit. Na izvozu ogrevnog drveta zarađeno je 75,7 miliona maraka, a u isto vrijeme za uvoz hrastovih trupaca potrošeno je 2,3 miliona maraka.

Analitičari procjenjuju da bi 679 preduzeća, koliko ih je registrovano u šumarstvu i preradi drveta u Republici Srpskoj, uz mala ulaganja lako mogla da ostvare i neuporedivo bolje rezultate u spoljno-trgovinskoj razmjeni.

"Završen je proces privatizacije i već su se uspješno revitalizovala neka velika preduzeća prije svega u proizvodnji namještaja, govori to i podatak da smo prije pet godina imali učešće proizvođača namještaja u ukupnom prihodu šumarstava i prerade drveta tek 14 procenata", kaže Lazo Šinik, sekretar Udruženja proizvođača u ovoj oblasti u Privrednoj komori RS-a.

Prema njegovim riječima, dostignut je nivo od 35 posto učešća proizvođača namještaja u ukupnom prihodu ove grane privređivanja.

"Ipak, očekujem da u narednih nekoliko godina, uprkos negativnim efektima svjetske ekonomske krize, koja se još osjeća, u ovoj oblasti dostignemo predratni nivo proizvodnje namještaja kada su ta preduzeća učestvovala sa 60 posto u ukupnom prihodu šumarstva i prerade drveta", priča Šinik.

Prema dostupnim podacima, 679 preduzeća u ovoj oblasti u kojima je zaposleno gotovo 14.000 radnika trenutno ostvaruje godišnji prihod u iznosu od 650 miliona maraka. Kada bi imali veći stepen finalizacije, sasvim je izvjesno da bi finansijski efekti bili neuporedivo veći.

Činjenica je da preduzeća u toj oblasti za to imaju sve potrebne pretpostavke. Polovina teritorije RS-a ili milion i 300.000 hektara pokrivena je šumom.

Podaci kojim raspolažu u Privrednoj komori RS-a kažu da je godišnji prirast drveta na tim parcelama gotovo 5,2 miliona kubnih metara. Prema važećim zakonskim propisima u ovoj oblasti dozvoljeno je da se godišnje posiječe 60 posto od godišnjeg prirasta.

To praktično znači da svake godine preduzeća u ovoj oblasti imaju na raspolaganju 3,5 miliona kubnih metara drveta. Stručnjaci kažu da se od te količine može da obezbijedi gotovo dva miliona kubnih metara raznih drvnih sortimenata. Od toga je za industrijsku preradu, uglavnom za proizvođače namještaja rezervisano milion i 100.000 kubnih metara najkvalitetnijih trupaca.

Te količine proizvođači namještaja, bar za sada, ni iz bliza ne mogu da prerade pogotovo kada se zna da u inostranstvu moraju da kupuju ivericu, medijapan ploče koje su sve do nedavno mogli da nabave na domaćem tržištu.

Zbog toga u šumarstvu i preradi drveta imaju najviše šanse da većim stepenom finalizacije znatno poprave svoje finansijske rezultate.

Sa makar malim ulaganjima to im sigurno neće biti teško. U privrednoj komori RS-a kažu da u tome najviše šanse imaju mala i srednja preduzeća. Ako iskoriste te šanse, onda se sigurno za uvoz šibica i čačkalica i nekih drugih jednostavnijih proizvoda od drveta neće trošiti milioni maraka.