Odlukom niškog Privrednog suda, na predlog Agencije za privatizaciju, pokrenut je stečaj u Elektronskoj industriji u Nišu. Kako stoji u obrazloženju rešenja Agencije, stečaj se pokreće zbog nedonošenja odluke o modelu i metodu privatizacije u određenom zakonskom roku. U holdingu EI korporacije, međutim, saopštili su da ne prihvataju ovu odluku, i da će se na nju žaliti. Tvrde da u Privrednom sudu u Nišu nije završen postupak za usvajanje predloženog plana reorganizacije, o čemu direktor EI holdinga kaže da preduzeće nema nikakve dugove prema radnicima, već jedino obaveze prema državi i državnim preduzećima, a budući da već traje postupak za usvajanje plana reorganizacije, smatramo da je u interesu čitavog društva da se za EI pronađe model za opstanak, a ne da ode u stečaj.
Odlukom niškog Privrednog suda, na predlog Agencije za privatizaciju, pokrenut je stečaj u Elektronskoj industriji u Nišu. Kako stoji u obrazloženju rešenja Agencije, stečaj se pokreće zbog „nedonošenja odluke o modelu i metodu privatizacije u određenom zakonskom roku“.
U holdingu EI korporacije, međutim, saopštili su da ne prihvataju ovu odluku, i da će se na nju žaliti. Tvrde da u Privrednom sudu u Nišu nije završen postupak za usvajanje predloženog plana reorganizacije, o čemu Aleksandar Popović, direktor EI holdinga, kaže: – Naše preduzeće nema nikakve dugove prema radnicima, već jedino obaveze prema državi i državnim preduzećima, a budući da već traje postupak za usvajanje plana reorganizacije, smatramo da je u interesu čitavog društva da se za EI pronađe model za opstanak, a ne da ode u stečaj. Zato smo i odlučili da podnesemo žalbu na odluku Agencije za privatizaciju – istakao je Popović.
Elektronska industrija je bila jedan od najvećih jugoslovenskih privrednih giganata u drugoj polovini 20. veka. Imala je u jednom trenutku više desetina, možda čak i stotinu zavisnih preduzeća, u kojima je radilo preko 27.000 zaposlenih.
Sprovedena privatizacija EI nije uspela, veliki broj fabrika i zavisnih preduzeća je odavno ugašen ili su propali. Mnoge, a među njima čak i prodate fabrike i preduzeća uopšte ne rade, a jedino opstaju pojedine firme čiji se nekadašnji proizvodni pogoni koriste kao magacini i skladišta.
U EI je prekinuta proizvodnja TV i drugih aparata elektronike i mikroelektronike, muzičkih uređaja, telefona i druge telekomunikacione opreme, optičkih uređaja najsavremenije tehnologije za namensku industriju, poluprovodnika, aparata za domaćinstvo, strujomera...
Nema više ni proizvodnje rendgen aparata i druge medicinske opreme po čemu je EI zbog izuzetnog kvaliteta proizvoda bila u istoj ravni sa najpoznatijim evropskim fabrikama u Nemačkoj, Holandiji i drugim zemljama Zapadne Evrope.
Već nekoliko godina nikoga od stručnjaka nema ni u istraživačkim ni u razvojnim institutima i centrima EI, u kojima su vodeću ulogu imali vrhunski kadrovi – inženjeri, ekonomisti, magistri i doktori nauka, stručnjaci školovani na Elektronskom i drugim fakultetima Univerziteta u Nišu.