U Europskoj je uniji 2011. reciklirano ili kompostirano četrdeset posto komunalnog otpada, dok je u Hrvatskoj na taj način zbrinuto manje od deset posto otpada. U EU-u je 2011. proizvedeno 503 kg komunalnog otpada po osobi, a 486 kg po osobi je zbrinuto na različite načine: 37 posto na odlagalištima otpada, 23 posto spaljeno, 25 posto reciklirano i 15 posto kompostirano. Najviše komunalnog otpada po osobi proizvedeno je u Danskoj - 718 kg. Slijede Luksemburg, Cipar i Irska s između 600 i 700 kg po osobi, Njemačka, Nizozemska, Malta, Austrija, Italija, Španjolska, Francuska, Velika Britanija i Finska s između 500 i 600 kg, Grčka, Portugal, Belgija, Švedska, Litva i Slovenija s između 400 i 500 kg, a manje od 400 kg po osobi proizvedeno je u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji, Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Estoniji. U Hrvatskoj je 2011. bilo proizvedeno 373 kg komunalnog otpada po osobi, od kojih je 371 kg zbrinut, najčešće na odlagalištima.
U Europskoj je uniji 2011. reciklirano ili kompostirano četrdeset posto komunalnog otpada, dok je u Hrvatskoj na taj način zbrinuto manje od deset posto otpada, pokazali su novi podaci Eurostata.
U EU-u je 2011. proizvedeno 503 kg komunalnog otpada po osobi, a 486 kg po osobi je zbrinuto na različite načine: 37 posto na odlagalištima otpada, 23 posto spaljeno, 25 posto reciklirano i 15 posto kompostirano.
Najviše komunalnog otpada po osobi proizvedeno je u Danskoj - 718 kg. Slijede Luksemburg, Cipar i Irska s između 600 i 700 kg po osobi, Njemačka, Nizozemska, Malta, Austrija, Italija, Španjolska, Francuska, Velika Britanija i Finska s između 500 i 600 kg, Grčka, Portugal, Belgija, Švedska, Litva i Slovenija s između 400 i 500 kg, a manje od 400 kg po osobi proizvedeno je u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji, Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Estoniji. U Hrvatskoj je 2011. bilo proizvedeno 373 kg komunalnog otpada po osobi, od kojih je 371 kg zbrinut, najčešće na odlagalištima.
Otpad na odlagalištima najčešće završi u Rumunjskoj (99%), Bugarskoj (94%), Malti (92%), Litvi i Latviji (88%). Hrvatska je također visoko na toj ljestvici budući da na odlagalištima završi 92 posto otpada. U Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj na odlagalištima završi samo 1 posto otpada, a u Švicarskoj manje od 0,5 posto.
Metodom spaljivanja otpada najviše se koriste Danska (54%), Švedska (51%) i Belgija (42%), izvan EU-a Norveška (57%) i Švicarska (50%), a ispod 0,5% otpada spaljuju Bugarska, Estonija, Grčka, Cipar, Latvija, Rumunjska i Hrvatska. Recikliranje je najčešće u Njemačkoj (45%), Irskoj (37%), Belgiji (36%), Sloveniji (34%), Švedskoj (33%), Nizozemskoj (32%) i Danskoj (31%), kao i u Švicarskoj (35%). Hrvatska je reciklirala osam posto otpada, a u Rumunjskoj recikliranja gotovo da nema - 1 posto.
Makedonija, Srbija i BiH 100 posto otpada odlažu na odlagalištima, a Turska 99 posto, piše Hina.