Fabrike obuće u Srbiji se masovno zatvaraju

Bez autora
Sep 10 2013

Veliki broj nekada dobro poznatih fabrika obuće u Srbiji zatvoren je u poslednje dve decenije. Preostale malobrojne fabrike tavore, restrukturiranje je u toku već godinama u fabrici „Boreli“ iz Sombora, i to je rezultat industrijske politike koja je vođena i u kojoj su primat imale pre svega usluge, a ne proizvodnja. S druge strane, masovni uvoz kineskih cipela je bio uzrok propasti brojnih proizvođača. Iako znatno lošijeg kvaliteta, kineske baletanke, sandale i čizme svugde osvajaju tržište, a kupce lako nalaze uopravo zbog povoljnije cene. U nemaštini potrošači biraju ono što sebi mogu da priušte. Ohrabruje, međutim, informacija da od jula meseca, prema statističkim podacima, obim proizvodnje raste i to za nezanemarljivih 17 odsto u odnosu na juni mesec.

Fabrike obuće u Srbiji se masovno zatvarajuVeliki broj nekada dobro poznatih fabrika obuće u Srbiji zatvoren je u poslednje dve decenije.

Preostale malobrojne fabrike tavore, restrukturiranje je u toku već godinama u fabrici „Boreli“ iz Sombora, i to je rezultat industrijske politike koja je vođena i u kojoj su primat imale pre svega usluge, a ne proizvodnja, kaže za „Novosti“ Vesna Vasiljević, sekretar Udruženja za industriju tekstila, odeće, kože i obuće Privredne komore Srbije.

S druge strane, masovni uvoz kineskih cipela je bio uzrok propasti brojnih proizvođača. Iako znatno lošijeg kvaliteta, kineske baletanke, sandale i čizme svugde osvajaju tržište, a kupce lako nalaze uopravo zbog povoljnije cene. U nemaštini potrošači biraju ono što sebi mogu da priušte.

Ohrabruje, međutim, informacija da od jula meseca, prema statističkim podacima, obim proizvodnje raste i to za nezanemarljivih 17 odsto u odnosu na juni mesec.

- U periodu januar-jun 2013. izvezli smo obuće u vrednosti od blizu 159 miliona dolara, a istovremeno uvezli tih artikala za 116 miliona dolara - objašnjava Vasiljevićeva.

- To znači da je suficit u našem spoljnotrgovinskom poslovanju ovim artiklima iznosio 43 miliona dolara. Ipak, trenutno rade jedino fabrike kože „Ruma“ iz Rume i „Dafar“ iz Zrenjanina, ali su obe u većinskom vlasništvu stranaca, tako da naši proizvođači kožne galanterije i obuće kožu uvoze ili iz Italije, gde je koža dobro finiširana, ali je i skupa, ili iz Turske.

Od nekada četrdesetak proizvođača, u Kragujevcu trenutno postoje samo četiri radnje koje se bave proizvodnjom i prodajom obuće. Tamošnji obućari kažu da je kriza ovaj posao svela na minimum i puki opstanak. Pre nekoliko godina u Kragujevcu je zatvorena fabrika kože, pa se sirovine uglavnom uvoze i to je višestruko povećalo proizvodnju.

- Dvadeset godina sam u ovom poslu i nekako „plivam“ - priča Milorad Pantović, vlasnik firme „Pantarei“, koja proizvodi žensku obuću.

- Sada proizvodim oko hiljadu pari obuće godišnje, što je dovoljno da prehranim svoju porodicu i porodice sedmoro zaposlenih.

Ranije sam proizvodio dosta više, imao i više zaposlenih, ali kriza nas je primorala da smanjimo i broj zaposlenih i proizvodnju.

Fabrika dečje obuće „Pavle“ iz Bele Palanke, najveća te vrste u Srbiji i na Balkanu, u kojoj je zaposleno 130 radnika, najveći je izvoznik dečje obuće.

Uz to što pokriva kompletno domaće tržište, robu izvozi u BiH, Crnu Goru i druge zemlje okruženja. Prema rečima Srđana Pavlovića, direktora i vlasnika, jedan od velikih problema je i nelojalna konkurencija kineske robe, koja se po kvalitetu i cenama ne može ni porediti sa obućom iz srpskog „cipelgrada“.

- Bankari i država morali bi da imaju više sluha i razumevanja za proizvodni sektor, jer samo on može da pokrene ekonomiju i poveća uposlenost - kaže Pavlović i čijim pogonima se dečja obuća kreira isključivo od prirodnih materijala i uz konsultacije sa stručnjacima koji brinu o anatomskom obliku dečjih stopala, koja se po pravilu deformišu bagatelnom obućom.

U gradu na Moravi, Čačku, do pre nekoliko godina postojala je i čuvena fabrika obuće „Laki“, ali je ona zatvorena zbog finansijskih problema. Sada se tom proizvodnjim uspešno bavi firma „Alter“, koji je razgranao svoju distributivnu mrežu sa više od 150 partnera i njihovih 400 maloprodajnih objekata širom Srbije i regiona.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik