Pribojski FAP, koji duže od dve decenije ima probleme, posle odlaska gotovo svih radnika po socijalnom programu ponovo proizvodi kamione zahvaljujući pomoći države. Više posla i zaposlenih nego što je sadašnjih oko 200, očekuju kada fabrika postane deo odbrambene industrije. U pogonu "Preseraj", najmlađem delu nekadašnjeg giganta u proizvodnji kamiona, četrdesetak radnika za mašinama pravi komponente za kamione. Slično je i u mašinskoj radionici gde se obrađuju neki zahtevniji delovi. Nekadašnji radnici FAP-a, koji su posle nekoliko socijalnih programa otišli iz fabrike, po poslednjem prošle godine 650 ljudi, ponovo rade – po pozivu i potrebama proizvodnje. Ponovo smo se vratili da radimo, sad smo za početak zadovoljni, lepo je i nadamo se da će biti bolje, kaže radnik Radovan Zec.
Pribojski FAP, koji duže od dve decenije ima probleme, posle odlaska gotovo svih radnika po socijalnom programu ponovo proizvodi kamione zahvaljujući pomoći države. Više posla i zaposlenih nego što je sadašnjih oko 200, očekuju kada fabrika postane deo odbrambene industrije.
U pogonu "Preseraj", najmlađem delu nekadašnjeg giganta u proizvodnji kamiona, četrdesetak radnika za mašinama pravi komponente za kamione. Slično je i u mašinskoj radionici gde se obrađuju neki zahtevniji delovi.
Nekadašnji radnici FAP-a, koji su posle nekoliko socijalnih programa otišli iz fabrike, po poslednjem prošle godine 650 ljudi, ponovo rade – po pozivu i potrebama proizvodnje.
"Ponovo smo se vratili da radimo, sad smo za početak zadovoljni, lepo je i nadamo se da će biti bolje", kaže radnik Radovan Zec.
Radnik u mašinskom pogonu Dragan Radović ističe da je za njega dobro jer je dobio socijalni program, pa ponovo vraćen na posao.
Radivoju Kostiću, radniku pogona "Preseraj", posao nije težak, samo želi da ga ima više.
"Plate su redovne, nisu velike ali su redovne, što zaradimo to i podelimo", napominje Abaz Jusufović, radnik mašinskog pogona.
Na proizvodnji 50 kamiona radi oko 200 ljudi. Da su na dobrom putu oživljavanja fabrike, potvrđuje i dva i po miliona evra, koliko je država izdvojila za FAP i to prvi put za investicije.
"Sredstva će se upotrebiti za poboljšanje infrastrukture u koju nije ulagano više od 20 godina i za poboljšanje tehničkih kapaciteta opreme, mašina koje isto tako imaju potrebe da budu inovirane, zamenjene, remontovane", ukazuje izvršni direktor Milan Kostić.
Za FAP-ova vozila osim domaćih, zainteresovani su i kupci iz azijskih i afričkih zemalja, pa već sada planiraju na duže staze posebno kada su u pitanju stručni radnici.
"Što se tiče kadrova, radničkih zanimanja, imamo problem sa malo starijim radnicima. U sledećoj godini u obrazovnom centru ovde u Priboju uvešćemo dualno obrazovanje, gde ćemo određen broj radnika zaposliti kasnije, kad dođu u FAP", objašnjava direktor sektora razvoja Njegoš Koković.
Za Priboj, koji je rastao s FAP-om i delio njegovu sudbinu i probleme poslednje dve decenije, podrška i pomoć države da fabrika ponovo radi i živi od rada, veoma je značajna jer otvara nove mogućnosti i obaveze.
"Dobili smo šansu da nešto uradimo od Priboja, a da li ćemo iskoristiti sad u prvom mestu, zavisi najviše od mene i od svih Pribojaca, ali od Vlade smo dobili šansu da napravimo novi Priboj, grad novih šansi", ističe Lazar Rvović, predsednik opštine Priboj.
Pribojci zato nestrpljivo čekaju da program reorganizacije postane pravosnažan, a FAP deo odbrambene industrije, što bi moglo da bude od jeseni.