Industrija - Bosna i Hercegovina

Industrijska proizvodnja porasla 4,1%

Industrijska proizvodnja u RS porasla je za devet mjeseci ove godine 4,1 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je rastu najviše doprinijelo povećanje proizvodnje u oblasti vađenja ruda i kamena za 14,2 odsto. Ohrabrujuće je da je rast zabilježen i u preostala dva industrijska sektora. U sektoru proizvodnje i snabdijevanju strujom, gasom, parom i klimatizacije rast je iznosio 2,9 odsto, a prerađivačka industrija je prva tri ovogodišnja kvartala završila u plusu od 2,7 odsto.

Direktor banjalučke "Vitaminke" Žarko Mikić kaže da je svaki rast dobar, ali da je trenutni nedovoljan.

- Ne možemo ni blizu biti zadovoljni, jer smo daleko od nivoa na kojem smo bili prije rata. Problem je struktura bruto domaćeg proizvoda (BDP) u kojem industrija u cjelini, pa i prerađivačka industrija, zauzimaju mali udio. Naš javni sektor je u strukturi BDP-a za deset odsto veći nego prerađivačka industrija i to brine. Javni sektor zauzima mjesto koje je ranije zauzimala prerađivačka industrija i to se mora mijenjati. U svijesti i na vrhu liste prioriteta svih bi trebalo da bude da samo ono što stvara novu vrijednost može da nas povuče prema boljitku - naglasio je Mikić.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da su RS potrebne mnogo veće stope rasta industrijske proizvodnje da bi bio ostvaren napredak i takođe apostrofira lošu strukturu BDP-a.

- Industrijska proizvodnja zauzima manje od deset odsto BDP-a, poljoprivreda nešto više od deset odsto, a trgovina oko 16 procenata. Ako posmatramo industriju kao segment koji treba da značajno doprinese rastu BDP-a, ona bi morala rasti najmanje deset odsto godišnje da bi se to moglo osjetiti. Sve ispod toga ne možemo posmatrati kao bilo kakav uspjeh - kazao je Pavlović.

Zavod za statistiku objavio je i podatke o spoljnotrgovinskoj razmjeni u devet mjeseci koji pokazuju da je došlo do pada i izvoza i uvoza u RS. Obim robne razmjene RS sa inostranstvom iznosio je 5,178 milijardi, od čega se na izvoz odnosilo 1,918 milijardi, a na uvoz 3,259 milijardi KM. Izvoz je smanjen za 4,1 odsto, a uvoz za 8,7 odsto. Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 1,340 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 58,9 odsto.

Pavlović kaže da je smanjenje uvoza posljedica pada kupovne moći građana.

 - To dodatno pokazuje koliko smo siromašna zemlja, a s druge strane, izvoz opada zato što je došlo do pada potražnje za najvažnijom robom koju izvozimo - kazao je Pavlović.

Plate

Prema podacima Zavoda za statistiku, prosječna neto plata u RS u septembru iznosila je 834 KM i za 0,1 odsto je veća u odnosu na prethodni mjesec.

Najviša prosječna neto plata od 1.260 KM isplaćena je u finansijskim i djelatnostima osiguranja, a najniža u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, gdje je iznosila 521 marku.