Industrija - Bosna i Hercegovina

Kreativna industrija - višestruka korist za sve

Nije zanemariv podatak da je udio kreativne industrije u ukupnom bruto domaćem proizvodu BiH prije tri godine iznosio čak 11,5%, dok je udio od ukupnog broja zaposlenih bio 4,7 posto. Pod terminom kreativne industrije ubraja se umjetnost, kultura, muzika, arhitektura, dizajn, moda, izdavaštvo, kulturni i historijski turizam, informaciona tehnologija i mnoge druge djelatnosti.

Neslućene mogućnosti

Ukupan izvoz kreativne industrije u BiH iznosio je u tom periodu čak 16 posto ukupnog izvoza kreativne industrije u regionu.

Udio kreativne industrije BiH mogao bi biti barem dvostruko veći, smatra savjetnica za politike djelovanja u Centru za politike i upravljanje (CPU) Agnesa Šećerkadić, da nivoi vlasti u BiH sistemski prilaze ovoj grani, koja u BiH, prema njenom mišljenju, ima izvanredan potencijal.

- Svi ovi rezultati ostvareni su u potpuno neuređenom sistemu, zahvaljujući entuzijazmu i isključivim zalaganjem samih kreativnih radnika - naglašava Šećerkadić, dodajući da je CPU krajem prošle te u aprilu ove godine organizirao dvije konferencije posvećene potencijalima kreativne industrije naše zemlje.

Šećerkadić, koja je posljednjih nekoliko godina radila na istraživanju potencijala domaće kreativne industrije, kaže da je kultura u ozbiljnim zemljama vrlo ozbiljan posao i poželjan izvozni proizvod, jer donosi višestruke koristi. Osim finansijske, korist od izvoza kulturnih i drugih proizvoda kreativne industrije je u širenju zona ekonomskog, kulturnog, jezičkog, pa i političkog utjecaja jedne zemlje, koja se tako brendira i pozicionira u svijetu.

S druge strane, brojni kulturni proizvodi, potvrđuje Šećerkadić, praktično su rasterećeni raznih vrsta certificiranja, dobivanja HACCAP ili ISO standarda, što pruža neslućene mogućnosti pozicioniranja jedne zemlje i ostvarivanja finansijske i svake druge dobiti.

Pozicija periferije

- Prihodi evropskih i svjetskih muzeja, naprimjer, mjere se milionima, dok film bilježi još veći profit. Evropska unija, prema podacima iz 2010. godine, ostvarila je oko sedam milijardi eura prihoda od kulturnih sadržaja, dok je uvezla nešto više od pet milijardi. Recimo, 47 posto ukupnog bruto proizvoda grada Pariza otpada na kreativnu industriju, što dovoljno govori koliko je ovo značajna grana - ističe Šećerkadić.

Mnoge zemlje polažu nade i ulažu u tzv. kulturni turizam. U evropskim zemljama, naglašava ona, kulturni turizam nije jeftin, naprotiv, dok BiH nije ni izbliza iskoristila svoja kulturna bogatstva i potencijale kao jedna, za evropske prilike, izuzetno jeftina lokacija za ljetovanje mladih ljudi.

Gdje smo mi i možemo li se od pozicije periferije, tradicionalnog uvoznika proizvoda kulturne industrije preobratiti u značajnijeg izvoznika te na koje djelatnosti možemo najviše računati?

Šećerkadić smatra da je to, osim kulturnog turizma, sigurno film, folklorna i etno-baština, popularna muzika, koja je sedamdesetih i osamdesetih ostvarivala ogromne prihode, a mogao bi biti i dizajn, kreativni, industrijski i modni, industrija igrica i mnoge druge grane koje bi, osim zarade kreativnih radnika, otvorile i mnoga radna mjesta.

Poticaj neophodan

Šećerkadić podsjeća da su kulturni proizvodi i izvoz životnih stilova kroz njih u historiji rušili režime, širili utjecaje, ostvarivali enormnu dobit, pa je izlišno uopće imati dilemu je li ih potrebno poticati.

Ona predlaže da se olakšaju procedure i uvede oslobađanje od raznih taksi prilikom registracije firmi u kreativnoj industriji, povoljnija renta poslovnih prostora i druge vrste pomoći države ili nižih nivoa vlasti.

Bitno je, dodaje, da se uskladi zakonski okvir s potrebama radnika u kreativnoj industriji, a posebno je važno regulirati sistem elektronskog plaćanja.

Posebno je potrebno poraditi, smatra Šećerkadić, na poboljšanju statusa kulturnih institucija, njihovoj finansijskoj stabilizaciji i održivosti.

- Naš problem nisu ljudi. Nisu u Londonu i Parizu ništa pametniji niti kreativniji od nas. Imamo sjajnih pojedinaca, a bogata festivalska ponuda koju imamo i u Sarajevu i u drugim gradovima pokazuje nam koliko možemo, ali i koliko bismo tek mogli da imamo strategije, sistemski pristup razvoju ove industrije - smatra Šećerkadić.