Domaća tekstilna industrija konačno se oporavlja. Proizvodnja odeće za godinu dana povećana je za oko 33 odsto, a ukupan izvoz, mahom u Evropu, lane je dostigao vrednost od oko milijardu dolara. Starom kontinentu najviše šaljemo rublje i čarape. Za veliki rast proizvodnje odeće zaslužni su strani investitori koji su otvorili brojne fabrike tekstila. Prema rečima sekretara Udruženja za industriju tekstila, odeće, kože i obuće PKS, stranci proširuju kapacitete sopstvene proizvodnje u našoj zemlji i samo od početka ove godine otvorene su četiri fabrike konfekcije. To je osnovni razlog za ovakav iskorak i on će tek da raste u narednom periodu. Otvorene su fabrike u Apatinu, Rumi, Nišu i kod Vranja. Uglavnom, gazde su Italijani i Turci. U najavi je da će investitori iz Čikaga i Italije ovih dana da otvore fabriku od 250 zaposlenih u Banji Koviljači, i sada su u fazi prijema radnika.
Domaća tekstilna industrija konačno se oporavlja. Proizvodnja odeće za godinu dana povećana je za oko 33 odsto, a ukupan izvoz, mahom u Evropu, lane je dostigao vrednost od oko milijardu dolara.
Starom kontinentu najviše šaljemo rublje i čarape. Za veliki rast proizvodnje odeće zaslužni su strani investitori koji su otvorili brojne fabrike tekstila.
Prema rečima Milorada Vasiljevića, sekretara Udruženja za industriju tekstila, odeće, kože i obuće PKS, stranci proširuju kapacitete sopstvene proizvodnje u našoj zemlji i samo od početka ove godine otvorene su četiri fabrike konfekcije.
- To je osnovni razlog za ovakav iskorak i on će tek da raste u narednom periodu - kaže Vasiljević. - Otvorene su fabrike u Apatinu, Rumi, Nišu i kod Vranja. Uglavnom, gazde su Italijani i Turci. U najavi je da će investitori iz Čikaga i Italije ovih dana da otvore fabriku od 250 zaposlenih u Banji Koviljači, i sada su u fazi prijema radnika.
Za rast tekstilne industrije bitni su mali pogoni koji su nastali od nekadašnjih giganata. Kada su veliki proizvođači poput "Javora" iz Ivanjice ili pirotskog "Prvog maja" otišli u stečaj, nastale su manje fabrike konfekcije.
Tako je od "Javora" formirano pet, šest firmi od 50 do 60 radnika, a od pirotske, nekada čuvene konfekcije nastala su dva pogona. Jedan sada zapošljava oko 300, a drugi pedesetak radnika. Ista situacija je nastala i nakon gašenja "Rudnika" iz Gornjeg Milanovca, a firma iz Turske preuzela je i zaposlila u svom pogonu oko 300 konfekcionara.
Kako kaže, oko 70 odsto ukupne proizvodnje odevnih predmeta Srbija izvozi u Evropsku uniju. Najviše je lane plasirano robe u Italiju, Nemačku, pa zatim u Rusiju... Turci sve više pokazuju interesovanje za srpsko tržište, žele da izmeste proizvodnju iz svoje zemlje u Srbiju, kako bi nastavili dalji plasman svoje robe na rusko tržište, tamo već poznatim kupcima.
U Srbiji posluje 620 firmi, mahom manjih, koje se bave proizvodnjom majica, čarapa, veša, a 930 je pogona za proizvodnju pantalona, košulja, bluza, blejzera, kaputa... Od toga 80 odsto čine male firme, a 20 odsto su fabrike sa više od 120 zaposlenih.
Treći proizvođač čarapa u svetu
- Srbija je protekle godine izvezla čarapa u vrednosti od 200 miliona dolara i malo je poznato da je treći proizvođač čarapa u svetu - naglašava Vasiljević. - Dominiraju italijanske i nemačke firme sa svojim pogonima u Srbiji.
Najveći izvoznici u prošloj godini bili su "Vali", proizvođač čarapa iz Valjeva, sa oko 100 miliona dolara izvoza. Sledi somborski "Fiorano", koji je izvezao rublja u vrednosti od 44 miliona dolara, niški "Beneton" sa oko 37 miliona dolara plasmana raznih odevnih predmeta...