Više od 1.000 tona opasnog otpada u Srbiji na 12 lokacija, uključujući fabrike Prva Iskra i EKO-gas MGS, trebalo bi da bude zbrinuto do kraja godine. Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine za taj posao izdvojiće iz budžeta 230 miliona dinara najavila je, u Privrednoj komori Srbije (PKS), Radmila Šerović, načelnica Odeljenja za upravljanje otpadom. Reč je o tri projekta koji se odnose na zbrinjavanje „istorijskog otpada”, u Bariču, Šapcu i na još 10 lokacija preduzeća u restrukturisanju, rekla je Šerović na skupu ”Javne nabavke i sprovođenje propisa i standarda u upravljanju otpadom”. U Prvoj Iskri u Bariču ima oko 600 tona otpada, u EKO-gas MGS u Šapcu oko 90 tona, a procene su da na 10 lokacija firmi u restrukturisanju ta količina iznosi oko 500 tona.
Više od 1.000 tona opasnog otpada u Srbiji na 12 lokacija, uključujući fabrike Prva Iskra i EKO-gas MGS, trebalo bi da bude zbrinuto do kraja godine. Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine za taj posao izdvojiće iz budžeta 230 miliona dinara najavila je, u Privrednoj komori Srbije (PKS), Radmila Šerović, načelnica Odeljenja za upravljanje otpadom.
Kako je saopšteno iz PKS, reč je o tri projekta koji se odnose na zbrinjavanje „istorijskog otpada”, u Bariču, Šapcu i na još 10 lokacija preduzeća u restrukturisanju, rekla je Šerović na skupu ”Javne nabavke i sprovođenje propisa i standarda u upravljanju otpadom”. U Prvoj Iskri u Bariču ima oko 600 tona otpada, u EKO-gas MGS u Šapcu oko 90 tona, a procene su da na 10 lokacija firmi u restrukturisanju ta količina iznosi oko 500 tona. Otpad će biti dislociran i tretiran na odgovarajući način u postrojenjima u Srbiji ili u inostranstvu. Na teritoriji cele Srbije ima nekoliko hiljada tona opasnog, takozvanog istorijskog otpada, objasnila je Šerović.
Siniša Mitrović, savetnik predsednika PKS rekao je da se procenjuje da je tržište otpada u Srbiji vredno bezmalo milijardu evra, ali da je veliki deo u sivoj zoni. Cilj je da zeleni biznis postane potpuno transparentan i usaglašen sa direktivama EU. U Srbiji je izdato 2515 dozvola za upravljanje otpadom, pravna regulativa u toj oblasti zaokružena je 2010. godine, ali ima dosta prostora za „remont sistema“, kao i otvorenih pitanja koja je neophodno rešiti, istakao je Mitrović.
PKS godinama unazad veliku pažnju posvećuje projektima zaštite životne sredine i važno je da se kompanije, naše članice, uključe u kreiranje regulatornog okvira i predlaganje konkretnih mera za unapređenje poslovne klime, istakao je Dušan Stokić, rukovodilac Centra za zaštitu životne sredine.
Filip Radović, direktor Agencije za životnu sredinu podsetio je na procenu Evropske agencije za zaštitu životne sredine da će se u narednih deset godina, pet puta povećati količina generisanog otpada. Kako je istakao, u Srbiji se godišnje generiše 8,2 miliona tona otpada.
Okrugli sto ”Javne nabavke i sprovođenje propisa i standarda u upravljanju otpadom” u PKS okupio je veliki broj predstavnika javnih preduzeća i nadležnih institucija u Srbiji, kao i eksperte iz inostranstva koji su ukazali na praksu u Evropskoj uniji.
Cilj skupa je sagledavanje problema upravljanja otpadom i iskustava razvijenih zemalja u postupcima javnih nabavki, kao i definisanje predloga konkretnih rešenja. Među temama o kojima se razgovaralo bili su i minimalni uslovi učestvovanja na tenderu za pravna lica koja se bave sakupljanjem otpada – obaveza posedovanja dozvole, broja zaposlenih radnika, adekvatne opreme, postrojenja, logistike i prometa, kao i problemi koji se javljaju u praksi i mogućnosti za poboljšanje celokupnog procesa, dodaje se u saopštenju PKS.