Privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Federaciji BiH i u Kantonu Sarajevo, odvijaju se stihijski, bez ikakvih smjernica od vlasti, bez jasne razvojne strategije i u nedovoljno uređenom tržištu. Sadašnje stanje bilo bi daleko lošije da jedan broj sposobnih menadžera i poslodavaca u ovim veoma teškim uvjetima privređivanja ne iznalazi kakva-takva rješenja da bi održao privrednu aktivnost. Fizički obim industrijske proizvodnje u Kantonu Sarajevo u sedam mjeseci ove godine manji je od obima proizvodnje u istom periodu prethodne godine za 0,8 posto. Prerađivačka industrija u Kantonu Sarajevo je veća za dva posto u odnosu na isti period lani, dok su proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom manji za 19,7 posto.
Privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Federaciji BiH i u Kantonu Sarajevo, odvijaju se stihijski, bez ikakvih smjernica od vlasti, bez jasne razvojne strategije i u nedovoljno uređenom tržištu, rečeno je na konferenciji za novinare Privredne komore Kantona Sarajevo (PKKS).
Prema riječima direktorice Centra za razvoj poduzetništva PKKS-a Mubere Kadrić, sadašnje stanje bilo bi daleko lošije da jedan broj sposobnih menadžera i poslodavaca u ovim veoma teškim uvjetima privređivanja ne iznalazi kakva-takva rješenja da bi održao privrednu aktivnost.
"Fizički obim industrijske proizvodnje u Kantonu Sarajevo u sedam mjeseci ove godine manji je od obima proizvodnje u istom periodu prethodne godine za 0,8 posto. Prerađivačka industrija u Kantonu Sarajevo je veća za dva posto u odnosu na isti period lani, dok su proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom manji za 19,7 posto", podaci su PKKS-a.
Kako je istakla Kadrić, od 21 grane prerađivačke industrije KS-a u julu ove godine, u odnosu na prosjek 2012, deset zabilježilo rast proizvodnje, dok je preostalih jedanaest ostvarilo manji nivo proizvodnje.
Rast fizičkog obima proizvodnje, između ostalog, zabilježen je u djelatnostima: proizvodnja kože i srodnih proizvoda (65,4 posto), prerada drveta i proizvoda od drveta i pluta, osim namještaja (55,1 posto), proizvodnja duhanskih proizvoda (43,8 posto).
S druge strane, veliki pad zabilježen je kod proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-74,8 posto), proizvodnje računara te elektroničkih i optičkih proizvoda (-72,8 posto), proizvodnje odjeće (-60,9 posto), proizvodnje namještaja (-46 posto) i u još nekim segmentima.
- Ipak, na osnovu iskazanih kretanja u industriji u sedam mjeseci ove godine, upoređujući to sa prethodnim periodom, može se zaključiti da je došlo do blagog zaustavljanja negativnog trenda i da se proizvodnja polako oporavlja od utjecaja ekonomske i političke krize u zemlji, kazala je Kadrić.