Industrija - Bosna i Hercegovina

Potrošnja na oružje u pandemiji oborila rekorde

Zemlje širom svijeta potrošile su u 2021. godini na oružje više od dva biliona dolara, prvi put od kako je Švedski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) počeo da prati podatke.

Potrošnja na oružje, prilagođena za inflaciju, porasla je prošle godine 0,7 odsto, na 2,112 biliona dolara, izvijestio je SIPRI, prenosi Hina, pozivajući se na DPA.

Zemlje su više trošile na oružje i u dvije godine pandemije koronavirusa, ističu u ovom institutu.

"Vojna potrošnja dostigla je rekordne nivoe uprkos ekonomskim posljedicama pandemije COVID-19", istakao je viši istraživač SIPRI-jevog Programa vojne potrošnje i proizvodnje oružja Dijego Lopes da Silva.

SAD fokusirane na "nove tehnologije"

Uprkos većem iznosu, udio vojne potrošnje u globalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) smanjen je za 0,1 odstotni poen, na 2,2 odsto BDP-a, budući da su zemlje više izdvajale i za podsticaje ekonomiji, stvorivši uslove za njen brzi oporavak od pandemijske krize.

"Tempo rasta usporio je u realnom izrazu zbog inflacije. U nominalnom izrazu vojna potrošnja porasla je 6,1 odsto", dodao je Da Silva.

Najviše su na oružje prošle godine trošili SAD, Kina, Indija, Velika Britanija i Rusija.

Američka potrošnja na oružje pala je 1,4 odsto, na 801 milijardu dolara, s udijelom u BDP-u od 3,5 odsto.

Pad odražava i smanjenu potrošnju na istraživanje i razvoj, ali SAD se, po svemu sudeći, i dalje fokusiraju na "tehnologije nove generacije", primećuju u SIPRI-ju, prenosi Al Džazira.

Veća potrošnja za oružje Rusije i Ukrajine

Ruska potrošnja porasla je prošle godine 2,9 odsto, na 65,9 milijardi dolara, s udijelom u BDP-u od 4,1 odsto.

Veća izdvajanja za oružje omogućile su više izvozne cijene energenata, a vremenski su se poklopila s pripremama napada na Ukrajinu, primjećuju u SIPRI-ju.

Ukrajina je od ruskog pripajanja Krima 2014. godine jačala odbranu, povećavši potrošnju na oružje 72 odsto.

U 2021. godini potrošnja je ipak pala, na 5,9 milijardi dolara, s udijelom u BDP-u od 3,2 odsto, izračunao je SIPRI.