Posle dve decenije od privatizacije, u rudniku kod Gornjeg Milanovca zaposleno je više od 450 radnika.
Iako su u ovoj godini formirali tim mladih školovanih radnika, stalno je otvoren konkurs za radno mesto pomoćnika rudara.
Na posao u rudarske jame i proizvodne pogone rudnika kod Gornjeg Milanovca iz varošice Rudnik dolazi više od 20 odsto zaposlenih, a dosta radnika je iz Čačka, Ljiga i drugih okolnih mesta.
U poslednje vreme, spas je stigao i iz Bosilegrada, odakle su uposlili 14 rudara, a novoformirani tim stručnjaka prosečno ima od 30 do 35 godina.
"Posao je jako dinamičan. Nijedan dan nije isti i to je nešto što je dobro u ovom poslu, izazovno. Imamo dobru saradnju sa starijim kolegama, koji nam prenose njihova iskustva. Njima prenosimo nova znanja i tehnologije. Svi zasad lepo sarađujemo", kaže Marko Mladenović, upravnik rudnika.
U rudniku na istoimenoj planini, ove godine proizvedeno je 286.000 tona rude i oko 15.000 tona koncentrata olova cinka i bakra.
Prepreke i investicije
Maksimalno rade sa postojećim kapacitetima, a zbog velike potražnje za proizvodima i koncentratima posla bi bilo i više.
"Kada ta rudna tela budu iscrpljena koja su velika, bogata i zahtevaju moderne mehanizacije, onda moramo ponovo da se vraćamo na ono što je bilo pre pet šest godina – to su manja rudna tela i gradilišta koja traže veći broj zaposlenih", kaže Aco Ilić, generalni direktor "Rudnik i flotacija".
Bez obzira na brojne prepreke, godišnji plan realizacije poslova je ispunjen, a i u sledećoj godini planiraju investicije pre svega u istražne, pripremne radove, ali i kupovinu novih mašina i angažovanje većeg broja radnika.
"Godina 2025. mislim da će biti još uspešnija. Ako cene metala na svetskom tržištu, a vezani smo direktno za te cene, ostanu ovakve kakve su, smanjićemo troškove proizvodnje", kaže Ivan Komatina, direktor preduzeća "Contango".
Rudnih rezervi ima za dugogodišnje rudarenja na Rudniku, u rudniku koji je 2004. godine postao je prvi privatni rudnik sa podzemnom eksploatacijom posle Drugog svetskog rata.