Industrija - Hrvatska

Rijeka bi mogla dobiti novu brodarsku kompaniju

Prezentacija kapetana Berislava Vranića o mogućnosti osnivanja nove brodarske tvrtke sa sjedištem u Rijeci , kroz zajedničko ulaganje s najvećom brodarskom tvrtkom za prijevoz rashlađenih tereta, nizozemskim Seatrade-om, održana u Gradskoj vijećnici izazvala je veliki interes u stručnim pomorskim krugovima, ali i među brokerskim kućama i drugim ulagačima.

Vranić, inače dugogodišnji savjetnik Seatradea i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za transport rashlađenih tereta, te član najuglednijih međunarodnih pomorskih organizacija i institucija, predstavio je, podsjećamo, vrlo konkretnu ideju o osnivanju brodarske tvrtke, uz podršku Seatrade-a, koja bi upravljala flotom do deset brodova specijaliziranih za ukrcaj ribe na ovorenom moru i njen transport do luke odredišta.

U vlasničkoj strukturi Seatrade bi sudjelovao s 45 posto, dok bi ostatak trebali osigurati domaći ulagači, s tim da bi Seatrade odmah novoosnovanoj tvrtki na upravljanje prepustio svoja nova četiri broda, uz mogućnost gradnje još do šest novogradnji istih karakteristika. Pri tom, u prvih pet godina, Seatrade garantira dnevni prihod od najmanje 10 tisuća dolara po brodu, piše Novi list.

– Seatrade planira obnovu flote gradnjom deset »handy size« specijaliziranih brodova za prijevoz u prvom redu smrznutih tereta. Analizom tržišta te u razgovoru sa klijentima nađen je optimalno brod velicine od 300.000 kubičnih stopa. Četiri broda su već naručena dok se još maksimalno šest mogu naručiti (u opciji brod po brod) kako bi zamijenili sadašnju flotu koja je u prosjeku stara 25 godina, pri čemu se godine starosti  ne odnose na modern brodove za prijevoz voća, odnosno banana. Sa dnevnim troškovima od 4.900 američkih dolara po danu, biti će to najisplativiji brodovi te vrste danas u svijetu. Brodovi bi plovili brzinom od 14 čvorova s potrošnjom od svega 14 tona goriva na dan. Brodovi će se graditi u Kini s time da prvi brod bude isporučen koncem 2017., ističe Vranić.

Tip brodova o kojima se govori isključivo bi se koristio za prekrcaj plave i bijele ribe, tune i lignji sa velikih ribarica koje love po oceanima. Ti brodovi bi prevozili bijelu i plavu ribu kao i lignje s najvažnijih ribolovnih područja prema Kini, tržištu koje stalno raste zahtijevajući sve veću količinu ribe na svojim tržištima. Važno je kazati da bi ti brodovi striktno poštovali obveze u vezi higijenskih i sanitarnih pravila, te bi radili tamo gdje drugi brodovi zastarjele flote to nisu u stanju, kaže Vranić.

Vranićevu inicijativu pozdravila je praktički čitava pomorska javnost, a jedan od najvećih pristaša ideje pokretanja nove brodarske kompanije je kapetan Marinko Dumanić, koji je dobar dio karijere, do 2004., proveo na mjestu predsjednika uprave Lošinjske plovidbe, nažalost ugašene deset godina kasnije.

– Inicijativa je dobrodošla jer je riječ o svjetski poznatoj kompaniji i našem svjetski poznatom stručnjaku, koji je praktički dio menadžmenta te kompanije. To da se tehnički menadžment brodova vodi iz Rijeke, te da domaći ulagači sudjeluju u vlasništvu, je izvanredno, jer smatram da postoji i ulagački potencijal, ali i kadrovski, za vođenje takve kompanije, smatra Dumanić.

Poslovanje kompanije, prema njegovom mišljenju, uvelike će olakšati činjenica da će Seatrade osiguravati pronalaženje tereta, dok bi se iz Rijeke vodili svi ostali poslovi vezani uz poslovanje i održavanje brodova te posade koja će na njemu ploviti.

– Mislim da je ovo najbolja prilika za pokretanje ozbiljne brodarske kompanije koja se ukazala u zadnjih puno godina, ali i trenutak istine da otkrijemo možemo li, imamo li snage da doista i dođemo do takve kompanije, naglašava Dumanić. Ovakve se prilike ne pružaju svaki dan i velika bi šteta bila kada bi je propustili. Posebno stoga jer je sam Seatrade već osigurao mogućnost financiranja u iznosu od 60 posto ulaganja putam jedne nizozemske banke, dok bi ostatak trebali pronaći domaći investitori. Putem brokerskih kuća u priču bi se mogli uključiti investicijski i mirovinski fondovi, budući da je povrat na razini između 9 i 14 posto godišnje, što bi ih itekako moglo privući. Podržavam napore gospodina Vranića i nastojat ću mu maksimalno pomoći u zatvaranju financijske konstrukcije, kaže Dumanić.

Na brodovima nove kompanije plovili bi hrvatski pomorci, što bi osiguralo velik broj novih radnih mjesta, što je velika stvar u vrijeme krize u pomorstvu, ističe predsjednik Udruženja posrednika u zapošljavanju pomoraca Mario Zorović, dodajući kako Hrvatska pomorska učilišta na tržište rada svake godine izbacuju daleko veći broj novih kadrova od potreba domaćih kompanija.

– Zadnjih godina industriju trese golema kriza, zarade su male i gleda se na svaki potrošeni dolar. S obzirom da troškovi posade prelaze polovinu ukupnih troškova broda najviše se režu plaće. Kako su hrvatski pomorci među skupljim kadrovima mnogi su ostali bez posla i teško im je naći novi angažman. Danas je naših brodara malo, a što je važno za naše gospodarstvo, imidž i školovanje kadrova u pomorstvu općenito. Hrvatska pomorska industrija bazira se na postojećem kvalitetnom kadru, prvenstveno na pomorcima koji svojom profesionalnošću i odličnim radom čuvaju svoja radna mjesta i otvaraju ih koliko toliko drugima, te pojedincima koji su svojim dugogodišnjim djelovanjem stekli ime i reputaciju i žele pomoći našoj zemlji i našoj pomorskoj industriji, kaže Zorović, dodajući kako je kapetan Berislav Vranić jedan od tih ljudi.

Radi se o čovjeku iznimne vrijednosti koji je svojim dugogodišnjim i predanim radom stekao ime i reputaciju kojom može dovesti na naše prostore i u Rijeku prestižnu pomorsku kompaniju, nastavlja Zorović. To je izniman uspjeh. Šteta da u našoj izvršnoj vlasti nemamo takvih stručnih ljudi umjesto stranačkih pošlusnika i političara koji misle samo na svoj osobni interes i u većini su slučajeva nestručni i nesposobni. Hrvatska je gladna sposobnih managera. Osnivanjem jedne takve kompanije u Rijeci profitirali bi mnogi koji bi posredno ili neposredno bili uključeni u njeno poslovanje, a najviše dakako oko 120 pomoraca i njihovih obitelji, a koji danas tako teško dolaze do posla. Tu posebno moram naglasiti radna mjesta za vježbenike palube, stroja i elektronike, zaključuje Zorović.