Industrija - Bosna i Hercegovina

Sarajevotekstil u sve većim dugovima: Hoće da iznajmljuju općinske prostore

Sarajevotekstilu, firmi sa tradicijom od preko 60 godina, mjesecima su blokirani računi, radnicima 18 mjeseci nisu uplaćeni doprinosi, platu nisu dobili pet i po mjeseci zaredom, a duguju im se i dva topla obroka.

Da bi stvar bila još gora, kako je u razgovoru za Oslobođenje kazala Nizaheta Menzilović, predsjednica Sindikata radnika Sarajevotekstila, većinski vlasnik Goran Jovanović namjerava da izdaje pojedine prostore koji su vlasništvo Općina Centar i Stari Grad.

Dugovanja rastu

- Direktor društva Amel Hodović, koji je na toj funkciji dva i po mjeseca, pozvao je mene i još četvero predstavnika Sindikata na sastanak na kojem je tražio da potpišemo u ime svih radnika da se slažemo da on iznajmi te prostore, na što mi nismo pristali. Kako on može iznajmljivati objekte koji nisu njegovi, nego u vlasništvu ove dvije općine. Pri tome treba spomenuti da su dugovanja za korištenje tih prostora općinama ogromna, kazala je Menzilović.

Naime, u dokumentu koji nam je pokazala Menzilović stoji prijedlog direktora društva za dogovor sa NLB bankom o preuzimanju duga za najam poslovnog prostora Playlife trikotaža. Tu se, dakle, radi o plaćanju duga koji je bivši direktor Kenan Harba podigao kod NLB banke krajem prošle godine u iznosu od 400.000 KM. Prostor koji bi se dao NLB banci nalazi se u Ferhadiji, a pripada Općini Centar kojoj se duguje kirija od 87.965 KM. Preuzimanjem ovog objekta NLB bi još trebala uplatiti na račun Sarajevotekstila 114.075 KM za opremu koja je unutra.

- Druga radnja koju namjerava da izdaje je prodavnica Sisley u Ferhadiji, koja pripada Općini Stari Grad kojoj se duguje 12.220 KM, što bi, nakon preuzimanja platio vlasnik prodavnice Borovo, te bi još na račun naše firme uplatili 250.000 KM. Direktor daje i prodavnicu Guess koja pripada Općini Centar za koju se duguje 105.146 KM, s tim da bi vlasnik Astre (i Borova) koji bi iznajmljivao tu prodavnicu, na račun Sarajevotekstila uplatio 150.000 KM. Radnju Mura, vlasništvo Općine Stari Grad kojoj se duguje 23.325 KM, bi uzeo dugogodišnji radnik Refik Čaplja koji bi izmirio taj dug i na račun Sarajevotekstila uplatio 50.000 za opremu koja je u radnji, s tim da bi i primio 105 radnika, ispričala je Menzilović.

Svi prihodi, kako je kazala, koji bi bili ostvareni ovim putem iznose oko 550.000 KM, a taj novac bi se, kako je radnicima rečeno, iskoristio za izmirenje nekih obaveza.
 
Iz Službe za privredu i finansije Općine Centar kazali su nam kako Sarajevotekstil trenutno koristi pet poslovnih prostora koje su vlasništvo Općine, te kako su problemi sa plaćanjem zakupnine počeli prije godinu, kada se firma suočila sa teškoćama u poslovanju.

- Općina Centar, kao zakupodavac, poduzela je sve zakonom propisane mjere kako bi naplatila svoja potraživanja, koja iz mjeseca u mjesec konstantno rastu. Pokrenuti su sudski postupci naplate dugovanja po osnovu zakupnine na svim poslovnim prostorijama, koji su još u toku. U skladu sa odlukom o dodjeli poslovnih zgrada i prostorija Općine Centar Sarajevo, zakupac ne može poslovne prostorije ili dio poslovnih prostorija davati u podzakup, tako da ne postoji pravni osnov za davanje općinskih prostorija u zakup trećim licima. Napominjemo da je odlukom predviđena dodjela u zakup neposrednom pogodbom pravnom ili fizičkom licu koje na osnovu sporazuma sa trenutnim korisnikom preuzima u cjelosti obavezu izmirenja dospjelih dugovanja po osnovu zakupnine. Na ovaj način su prostorije koje se nalaze u ulici Maršala Tita 33, a koje je koristio Sarajevotekstil d.d. Sarajevo, dodijeljene društvu Astra d.o.o. Sarajevo i realizacija ugovora o zakupu je u toku, kazali su nam iz Službe za privredu i finansije.

Gotovina direktoru

Računi Sarajevotekstila blokirani su sa svih strana, od Porezne uprave, UniCredit i Reiffeisen banke, te UniCredit banke iz Mostara i Sparkasse banke.

- Ništa ne možemo preko banke raditi, naša gotovina ide direktno direktoru, a ne daje nam ni plate ni topli obrok. Novac od računa koje kupci plaćaju karticama ide direktno u Poreznu. Naše radnje su na takvim mjestima da bismo, bilo šta da prodajemo, zaradili makar platu i topli obrok, istakla je Menzilović.

Problem Sarajevotekstila, dodaje Menzilović, počeli su prodajom modne kuće 2013. godine, kada je Goran Jovanović ušao u firmu Sarajevotekstil kao većinski vlasnik i postao predsjednik Nadzornog odbora, kada je "počeo sa prljavim poslovima".

- Mi smo do tada radili dobro, imali smo vlastite poslovne prostore i općinske prostore sa kojima imamo ugovor od početka postojanja firme. Tada je direktor bio Kenan Harba, nakon kojega se izmijenjalo njih nekoliko. Jedno vrijeme smo bili bez direktora, kada nas je Harba napustio, tada je došao Amer Vlahovljak koji je bio tu tri mjeseca, nije htio da radi prljave poslove i otišao je. Zatim je došao Vlastimir Mijović, koji se zadržao tek desetak dana, jer ni on nije htio da se bavi prljavim poslovima. Trenutno nam je direktor Amel Hodović, već dva i po mjeseca i otkad je došao uplatio nam je samo majski topli obrok i to u dva dijela. Kada su neke radnice otišle da traže kartu - napao ih je. Šta bi bilo da su tražile plate, pita se Menzilović.

Radnici su i od finansijske policije tražili da uđu u firmu i da vide "koji je kriminal tu urađen", ali odgovor nisu dobili, kao ni od kantonalnog tužilaštva.