U Hrvatskoj je u svibnju izdano 697 građevinskih dozvola, 36,1 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, a premda je predviđena vrijednost radova znatno manja nego lani, analitičari Raiffeisenbank Austria smatraju da je građevinski sektor dotaknuo dno i da se može očekivati njegov oporavak. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se, prema vrstama građevina, 79,3 posto dozvola izdanih u svibnju odnosi na zgrade, a 20,7 posto na ostale građevine, kao što su ceste, pruge, cjevovodi, mostovi, brane, sportski tereni i sl. Za zgrade je, naime, izdano 553, a za ostale građevine 144 dozvole. Prema vrstama radova, pak, u svibnju je najviše, 493 dozvola ili 70,7 posto, izdano za novogradnje, a 204 dozvole ili 29,3 posto izdano je za rekonstrukcije, odnosno dogradnje, prenamjene, obnove i sl.
U Hrvatskoj je u svibnju izdano 697 građevinskih dozvola, 36,1 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, a premda je predviđena vrijednost radova znatno manja nego lani, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) smatraju da je građevinski sektor dotaknuo dno i da se može očekivati njegov oporavak.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se, prema vrstama građevina, 79,3 posto dozvola izdanih u svibnju odnosi na zgrade, a 20,7 posto na ostale građevine, kao što su ceste, pruge, cjevovodi, mostovi, brane, sportski tereni i sl. Za zgrade je, naime, izdano 553, a za ostale građevine 144 dozvole.
Prema vrstama radova, pak, u svibnju je najviše, 493 dozvola ili 70,7 posto, izdano za novogradnje, a 204 dozvole ili 29,3 posto izdano je za rekonstrukcije, odnosno dogradnje, prenamjene, obnove i sl.
S obzirom na snažne oscilacije koje su prisutne na mjesečnoj razini, s podacima za svibanj ipak je vidljiv trend koji će značajno obilježiti kretanja u broju građevinskih dozvola u prvoj polovici ove godine, poručuju analitičari RBA u osvrtu na izvješće DZS-a.
Podaci DZS-a pokazuju i da je u prvih pet mjeseci ove godine izdano 2.988 dozvola, što je 21,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Dozvolama izdanima u prvih pet mjeseci ove godine, pak, predviđa se izvođenje građevinskih radova ukupne vrijednosti od gotovo 7,1 milijardu kuna ili 18,2 posto manje nego u dozvolama iz istog razdoblja 2015. godine.
Nakon potisnute investicijske aktivnosti od strane državnog sektora tijekom prvog tromjesečja, pozitivan učinak u idućim razdobljima očekuje se s rastom bolje iskorištenosti sredstava u okviru EU fondova, zaključuje se u analizi RBA.