Zbog pada cene bakra na svetskom tržištu - sa 6.300 na 4.900 dolara po toni - ali i veće cene struje, nafte i tečnih gasova, Rudarsko-topioničarski basen (RTB) "Bor" dogodine će imati manje prihode bar za 28,5 miliona dolara. Ako je bakar berzanska roba i prodaje se po svetskoj ceni, onda bi i inputi morali da se računaju na isti način. Kod nas to nije slučaj, pa je cena struje, u odnosu na 2013, danas veća za trećinu i mesečna faktura nam iznosi oko 500 miliona dinara, istakao je generalni direktor RTB, Blagoje Spaskovski, obrazlažući članovima Upravnog odbora mere za poboljšanje proizvodno-finansijskih rezultata. RTB je, kaže, imao ponudu da kilovat-čas plaća 4,1 evrocent, ali je - kao državno preduzeće - u obavezi da struju kupujemo od EPS, pa plaća čak sedam evrocenti. Poređenja radi, komšije iz bugarskog "Pirdopa" struja košta 4,8 dinara po kilovat-času. I cena nafte je neujednačena: 1,15 u Boru, naspram 0,8 evra kod konkurencije...
Zbog pada cene bakra na svetskom tržištu - sa 6.300 na 4.900 dolara po toni - ali i veće cene struje, nafte i tečnih gasova, Rudarsko-topioničarski basen (RTB) "Bor" dogodine će imati manje prihode bar za 28,5 miliona dolara!
- Ako je bakar berzanska roba i prodaje se po svetskoj ceni, onda bi i inputi morali da se računaju na isti način. Kod nas to nije slučaj, pa je cena struje, u odnosu na 2013, danas veća za trećinu i mesečna faktura nam iznosi oko 500 miliona dinara - istakao je generalni direktor RTB, Blagoje Spaskovski, obrazlažući članovima Upravnog odbora mere za poboljšanje proizvodno-finansijskih rezultata.
RTB je, kaže, imao ponudu da kilovat-čas plaća 4,1 evrocent, ali je - kao državno preduzeće - u obavezi da struju kupujemo od EPS, pa plaća čak sedam evrocenti. Poređenja radi, komšije iz bugarskog "Pirdopa" struja košta 4,8 dinara po kilovat-času. I cena nafte je neujednačena: 1,15 u Boru, naspram 0,8 evra kod konkurencije...
- Vreme je teško i mi nismo u situaciji da, poput velikog "Friporta" ili "Glenkora", zaustavljamo rudnike i otpuštamo po 2.000 radnika, te tako amortizujemo udarce svetske ekonomske krize. Borimo se drugim sredstvima, prvenstveno merama racionalizacije i ukidanjem svakog nepotrebnog troška, da bismo održali tekuću reprodukciju i likvidnost - naglasio je Spaskovski, objašnjavajući i da je rudnik pod Staricom, zbog lanjskih poplava i ledene kiše koja je prošlog decembra okovala Majdanpek, tek pre dva meseca uspeo da dostigne ciljanu mesečnu proizvodnju bakra u koncentratu.
Gubitak u proizvodnji je 4.034 tone bakra i oko 350 kilograma zlata, zbog čega je i prihod manji od planiranog - za 33,4 miliona dolara.
- U narednom periodu, imperativ je stabilizacija, te povećanje obima i kvaliteta rudarske proizvodnje. Cilj je proizvodnja minimum 4.000 tona bakra mesečno, uz rigoroznu štednju, kontrolu troškova poslovanja, stvaranje uslova za kontinuiran i ekonomičan rad novih metalurških postrojenja, te preradu pretežno sopstvenih sirovina. To zahteva ozbiljno i stalno ulaganje u proširenje postojećih i otvaranje novih rudnika, nabavku nove visokoproduktivne transportne, utovarne i bušaće rudarske opreme, kao i pomoćne mehanizacije, uz održavanje stabilnog rada flotacijskih postrojenja. Raspoložive, overene rezerve garantuju budućnost rudarenja u narednih nekoliko decenija, jer je vrednost metala u depozitima veća od 20 milijardi dolara, i to po sadašnjim, niskim cenama - zaključio je Blagoje Spaskovski.
Apsurd
- Dobro se sećam odluke, za koju sam i ja glasao, o ustupanju pumpi RTB kao pomoć "Kolubari", za brzo ispumpavanje vode sa tamošnjeg kopa "Tamnava", iako su one tada i nama bile potrebne. Nažalost, morali smo da platimo i PDV na korišćenje tih pumpi, zbog stava Ministarstva finansija da je, bez obzira na to koliko se pomaže, porez obavezan - prokomentarisao je ekonomista Andrija Jovičić, član UO RTB.