Industrija - Bosna i Hercegovina

Teret pao na leđa domaće pivarske industrije: Entitetima malo tri miliona

Entitetske vlade insistiraju po svaku cijenu da se poveća stopa akciza na pivo i alkoholna pića. U skladu sa dogovorom premijerke RS-a Željke Cvijanović i federalnog premijera Fadila Novalića, prihod od povećanja akcize na pivo koristili bi entitetski fondovi zdravstva.

S obzirom na to da sve firme za svoje zaposlene uplaćuju zdravstveno osiguranje, što je prihod zdravstvenih fondova, nejasno je zbog čega bi neke firme morale dva puta plaćati fondovima zdravstva, prvi put kroz direktne poreze, drugi put kroz akcize.

Bosanskohercegovačke pivare godišnje u fondove zdravstva uplate tri miliona KM, a prema prvim procjenama, ukoliko bi došlo do povećanja akcize za 15 feninga, kako je predložio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, domaće pivare bi državi dale dodatnih 11 miliona KM. To znači da bi od pivara država uzela skoro tri puta više nego što sada uzima i to samo za zdravstvo.

Reforma

Pivarima bi ovo najavljeno povećanje akciza bilo drugo u godinu i po. Ukupno povećanje akciza bilo bi oko 60 posto, a ako se tome još doda i rast akciza iz 2014. godine za 25 posto, to bi značilo da je akcizno opterećenje za pivo povećano 85 posto tokom godinu i po.

Istovremeno, akcize na vino i bezalkoholna pića nisu povećavane od 2004. godine. Akcize na vino iznose 0,20 KM po litru, dok akcize na bezalkoholna pića iznose 0,10.
Bh. vlasti tvrde da planiranim povećanjem akciza provode Reformsku agendu i da je to nešto što se mora uraditi, međutim, povećanje akciza dolazi na red tek kada se iscrpe ostale mogućnosti ušteda u javnom sektoru.

Na tom fonu je i izjava predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića da će u prvom mahu biti povećane samo akcize na naftne derivate, a da se akcize na pivo i alkohol mogu povećati tek kada se izvrši reforma zdravstvenog sistema.

Najava povećanja akciza na pivo dolazi upravo u vrijeme kada su bh. pivari počeli da ubiru plodove dobre akcizne politike iz prethodnog perioda. Naime, 2014. su usvojene izmjene Zakona o akcizama na način da su uvedene dvije stope akcize na pivo. Niža stopa od 0,20 KM po litru je za pivare koje imaju godišnju proizvodnju do 400.000 hektolitara (uglavnom domaće), dok je viša stopa od 0,25 KM za pivare koje proizvode više od 400.000 hektolitara.

Akcizna politika

Da je ovakva politika dala rezultate, pokazuje podatak da je bh. pivarska industrija do prošle godine imala konstantni pad proizvodnje, sa 884.145 hektolitara u 2012. proizvodnja je pala na 799.735 u 2014.

Prvi put nakon nekoliko godina povećanje proizvodnje u domaćim pivarama zabilježeno je prošle godine, kada je proizvodnja porasla na 871.339 hektolitara. Kretanje proizvodnje pratila je i prodaja domaćeg piva, koja je do prošle godine bila u padu, a onda je 2015. zabilježen rast prodaje.

Pozitivni trendovi u pivarskoj industriji koji su nastali kao rezultat promjene akcizne politike mogli bi biti ozbiljno narušeni najavljenim povećanjem akciza za 15 feninga po litru, jer bi to dovelo do povećanja cijena, pada potražnje i prodaje, a nakon toga i proizvodnje. Sve to dovelo bi do smanjenja broja zaposlenih u ovoj industriji, a to opet vodi ka tome da nema ko uplaćivati doprinose za zdravstveno.

Uvoz raste, izvoz pada

Prema podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni piva, u prošloj godini je izvezeno piva u vrijednosti 1.351.360 KM, što je smanjenje izvoza za 8,6 posto u odnosu na 2014, kada je izvezeno piva u vrijednosti 1.478.557 KM, što je također bilo smanjenje u odnosu na godinu ranije od 13,1 posto.

Istovremeno, u 2015. je uvezeno piva u vrijednosti 146.107.910 KM, što je povećanje za 0,65 posto u odnosu na 2014, kada je uvezeno piva u vrijednosti 145.150.386 KM. To je bilo povećanje uvoza za 3,4 posto.