Teški dani za drvnu industriju u Republici Srpskoj

Bez autora
Jun 02 2026

Drvoprerađivački sektor u Republici Srpskoj i u ovoj godini suočava se s višestrukim problemima - od zatvorenog tržišta, rasta troškova i pada konkurentnosti, do sve izraženijeg nedostatka radne snage, ističu naši sagovornici.

Oni upozoravaju da se sektor nalazi u teškom periodu, uz ograničene mogućnosti povećanja cijena i sve izraženiji pritisak na poslovanje.

Situacija i dalje teška

Darko Partalo, direktor banjalučke kompanije "Drvoprodex", kazao je za "Nezavisne novine" da je situacija u drvoprerađivačkom sektoru i dalje izuzetno teška, a tržište je u velikoj mjeri zatvoreno.

Prema njegovim riječima, situacija se razlikuje od proizvoda do proizvoda, a stabilnost u poslovanju trenutno diktiraju dugoročni aranžmani.

"Dobra stvar je što smo prije nekoliko dana sa našim partnerima potpisali petogodišnje ugovore. Kada je riječ o plasmanu, pelet se traži i dobro se prodaje, dok prodaja ostalih drvnih proizvoda zavisi od slučaja do slučaja. Sve varira u zavisnosti od proizvoda i kupaca, nema pravila, ali je situacija generalno veoma teška", ističe Partalo.

Nova rješenja van granica Evrope

On objašnjava da se s vremena na vrijeme pojave sporadični partneri, zbog čega ova kompanija aktivno traži nova rješenja van granica Evrope.

"Širimo se na američko tržište, mada i dalje najviše izvozimo u zemlje Evropske unije", naglašava Partalo.

Kako je pojasnio, veliki izazov za drvoprerađivače predstavlja i globalna nestabilnost, koja direktno utiče na troškove proizvodnje. Ipak, prostor za korekciju prodajnih cijena na tržištu trenutno ne postoji.

Cijene goriva i nafte u velikom porastu

"Cijene goriva i nafte su u velikom porastu, što vrši ogroman pritisak na konačnu kalkulaciju i troškove poslovanja. S druge strane, naše cijene se nisu mijenjale jer ih je u trenutnim okolnostima veoma teško pomjeriti nagore", pojasnio je Partalo.

Zaključio je da se kompletna privreda nada smirivanju geopolitičkih tenzija koje diktiraju ekonomska kretanja.

"Generalno se nadamo da će se konačno završiti sukobi, kako na Bliskom istoku, tako i u Ukrajini, što bi donijelo stabilizaciju i oporavak tržišta", poručio Partalo.

Blagi oporavak

Iako statistički podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju blagi oporavak u sektoru šumarstva i drvoprerade u odnosu na isti period prošle godine, ta je slika u praksi prividna, ocijenio je za "Nezavisne novine" Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske.

"Kada se poredimo sa prošlom godinom, koja je bila izuzetno loša, taj statistički plus zapravo ne znači mnogo", upozorava Andrić.

Nagomilani problemi

Ističe da se domaći drvoprerađivači suočavaju sa čitavim nizom nagomilanih problema - od nedostatka radne snage, preko gubitka narudžbi, pa sve do zatvaranja tradicionalnih tržišta.

"Domaći proizvođači jednostavno ne mogu povećati cijene svojih finalnih proizvoda na inostranom tržištu, dok sa druge strane cijene svega ostalog u lancu proizvodnje nezaustavljivo rastu", objašnjava Andrić.

Logističke barijere

U potrazi za izlazom iz krize, mnoga preduzeća pokušavaju da se okrenu trećim tržištima, izvan granica Evropske unije, ali taj proces ide veoma teško i nailazi na logističke barijere.

"Mi smo tradicionalno i geografski naslonjeni na tržišta koja su nam najbliža, prije svega na Evropsku uniju. Izlazak na nova, daleka tržišta je komplikovan jer poluproizvodi ne mogu da podnesu visoke troškove transporta. Zbog toga mi gubimo konkurentnost ako pokušamo da izvozimo na Bliski istok, a o Americi da i ne govorimo", pojasnio je Andrić.

Učešće transporta u konačnoj cijeni robe

Prema njegovim riječima, ključni faktor u ovoj računici je učešće transporta u konačnoj cijeni robe.

"Samo skup i visokofinalizovan proizvod može da prođe na dalekim tržištima jer njegova vrijednost može da istrpi visoke troškove prevoza. Za sve jeftinije proizvode i poluproizvode to je potpuno neisplativo. Zbog toga se u trenutnim okolnostima svi ponovo okreću regionalnom i domaćem tržištu", zaključio je Andrić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik