U Srbiji se reciklira samo 1 odsto otpada

Bez autora
Mar 24 2016

Srbija reciklira samo jedan procenat komunalnog otpada, a 99 odsto završi na deponiji, dok u EU samo trećina otpada završi na deponiji, a 28 odsto u reciklaži. Prema podacima Evropske statističke službe, u Srbiji je u 2014. proizvedeno 302 kilograma otpada po stanovniku od čega je 236 kilograma tretirano. Međutim, od tretirane količine u Srbiji samo je jedan odsto recikliran a 99 odsto otpada je završilo na deponijama. Ni ostale zemlje koje streme ka članstvu u EU ne odnose se mnogo bolje od Srbije prema otpadu, i u Crnoj Gori 99 odsto otpada ide na deponije a u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Turskoj 100 odsto. U EU je svaka osoba u 2014. proizvela u proseku 475 kilograma otpada od čega je 44 odsto reciklirano ili kompostirano. Količina otpada po stanovniku u EU smanjena je za 10 odsto od 2002, kada je dostigla maksimum od 527 kilograma. Proizvodnja komunalnog otpada po osobi u EU konstantno opada od 2007. i sada je ispod nivoa beleženog sredinom devedesetih.

U Srbiji se reciklira samo 1 odsto otpadaSrbija reciklira samo jedan procenat komunalnog otpada, a 99 odsto završi na deponiji, dok u EU samo trećina otpada završi na deponiji, a 28 odsto u reciklaži.

Prema podacima Evropske statističke službe, u Srbiji je u 2014. proizvedeno 302 kilograma otpada po stanovniku od čega je 236 kilograma tretirano (reciklirano, kompostirano, spaljeno ili odloženo na deponije). Međutim, od tretirane količine u Srbiji samo je jedan odsto recikliran a 99 odsto otpada je završilo na deponijama, preneo je danas Euraktiv Srbija.

Ni ostale zemlje koje streme ka članstvu u EU ne odnose se mnogo bolje od Srbije prema otpadu - i u Crnoj Gori 99 odsto otpada ide na deponije a u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Turskoj 100 odsto.

U EU je svaka osoba u 2014. proizvela u proseku 475 kilograma otpada od čega je 44 odsto reciklirano ili kompostirano.

Količina otpada po stanovniku u EU smanjena je za 10 odsto od 2002, kada je dostigla maksimum od 527 kilograma. Proizvodnja komunalnog otpada po osobi u EU konstantno opada od 2007. i sada je ispod nivoa beleženog sredinom devedesetih.

Od 475 kilograma otpada proizvedenog po osobi u EU u 2014, 465 kilograma je tretirano - 28 odsto je reciklirano a isti procenat je završio na deponiji, 27 odsto je spaljeno a 16 odsto kompostirano. Udeo otpada koji se reciklira ili kompostira u EU raste i sa 17 odsto u 1995. stiglo se do 44 odsto u 2014.

Količina otpada po osobi razlikuje se u velikoj meri od članice do članice EU i ide od manje od 300 kilograma do dva i po puta više. Manje od 300 kilograma komunalnog otpada po osobi proizvedeno je u Rumuniji, Poljskoj i Letoniji a slede Češka i Slovačka sa tek nešto više od 300 kilograma.

Na drugoj strani je Danska sa 759 kilograma otpada po stanovniku godišnje a zatim idu Kipar, Nemačka i Luksemburg sa po više od 600 kilograma.

Članice EU znatno se razlikuju i po načinu na koji tretiraju komunalni otpad. Gotovo polovina otpada reciklira se u Sloveniji (49 odsto) i Nemačkoj (47 odsto) dok se najviše kompostira u Austriji (32 odsto) i Holandiji (27 odsto).

Recikliranjem i kompostiranjem zajedno u Nemačkoj je 2014. godine tretirano 64 odsto otpada, u Sloveniji 61 odsto, Austriji 58 odsto, Belgiji 55 odsto a Holandiji 51 odsto. Najmanje polovinu otpada spaljivanjem su tretirale Estonija (56 odsto), Danska (54 odsto), Finska i Švedska (50 odsto).

U Belgiji, Danskoj, Nemačkoj, Holandiji i Švedskoj samo jedan procenat otpada ide na deponije, sve ostalo su reciklira, kompostira ili spali.

Istovremeno je najveći deo otpada odložen na deponije u Letoniji (92 odsto), Malti (88 odsto), Hrvatskoj (83 odsto), Rumuniji (82 odsto), Grčkoj (81 odsto).

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik