Investicije - Hrvatska

Agrokor u 2014. godini gradi još 3 bioplinske elektrane

Sredinom prosinca prošle godine među osnivače tvrtke A.N.P. Energija, dotad u isključivom vlasništvu koncerna Agrokor, upisane su i tvrtke Nexus Private Equity Partneri i Prosperus Invest, koje upravljaju fondovima za gospodarsku suradnju (FGS).

Time je i formalno počelo sudjelovanje FGS-ova, a kroz njih i države, u ukupno 315 milijuna kuna vrijednom projektu za pet bioplinskih postrojenja kojima upravlja koncern Ivice Todorića.

Ulažu s FGS-ovima

Fond Nexus ulaže 45,6 milijuna kuna, a Prosperus investira 30,4 milijuna kuna u Agrokorove bioplinske elektrane. Polovicu od ukupno 76 milijuna kuna dvaju fondova financirat će država putem HBOR-a, prema modelu funkcioniranja FGS-ova: država ulaže u istom omjeru kao i privatni investitori. Dva FGS-a tako su sad većinski vlasnici tvrtke A.N.P. Energija (66,5 posto), a u projektu ostaju sve dok ne vrate uloženo.

- FGS-ovi su zainteresirani za ulaganja u projekte za koje postoje vizija, kvalitetan menadžment i preduvjeti za dugoročno održiv razvoj i u kojima vide mogućnost ostvarivanja ciljeva za njihove ulagače - pojašnjava Herman Seidl, direktor Agrokor energije, krovne firme koja povezuje sve ostale tvrtke unutar koncerna koje se bave obnovljivim izvorima energije (A.N.P. Energija, Energija Gradec itd.).

Ulaganjima do ušteda

Seidl s velikim entuzijazmom govori o Agrokorovim investicijama u obnovljive izvore energije, a o koristima takvih ulaganja može pričati satima.

- Naša je prva motivacija bila ekološka. Agrokorove tvrtke i farme godišnje proizvedu čak 450 tisuća kubnih metara životinjskih izlučevina, što su sirovine potrebne za ovakva postrojenja. A sigurna sirovina je 90 posto ovog posla. Njezinom preradom stvaramo toplinsku i električnu energiju i u potpunosti rješavamo problem onečišćenja prirode - ističe Seidl.

Usto, prerađena tvar koja se naziva digestat (organsko gnojivo) ima potencijal i do 50 posto smanjiti potrošnju mineralnih gnojiva. A Agrokrovim poljoprivrednim perjanicama (Belje, Vupik i PIK Vinkovci) mineralno je gnojivo priličan trošak. Agrokor je već sagradio dvije elektrane - Gradec i Mitrovac, ukupne vrijednosti oko 14 milijuna eura, a otvaranje druge se očekuje uskoro. Iako je u te dvije investicije ušao bez FGS-ova (za njih je uzet kredit), naknadnim financijskim preslagivanjem i ta dva postrojenja ulaze sad u 315 milijuna kuna vrijedan projekt s fondovima.

Investicije i u opremu

- Tijekom 2014. planiramo sagraditi još tri ovakva postrojenja: u Popovcu, Vukovaru i Vinovcima - najavljuje Seidl. Ukupna snaga svih pet postrojenja je 9,8 MW, a zapošljavat će oko 40 djelatnika.

- Osim tih 9,8 MW proizvodnog kapaciteta, važno je da će na svakoj od bioplinskih elektrana obavezno biti investirano i u opremu koja će omogućiti potrošnju apsolutno svake nastale otpadne toplinske energije, što je i garancija maksimalne ukupne iskoristivosti pogona. Investirat ćemo i u opremu koja omogućava proizvodnju i potrošnju organskih gnojiva - naglašava Seidl.

S obzirom na veličinu Agrokorove poljoprivredne proizvodnje, koncern bi potencijalno mogao investirati u gradnju još najmanje 20 bioplinskih postrojenja ukupno instalirane snage najmanje 20 MW. S prvih pet bioplinskih postrojenja instalirane snage od gotovo 10 MW Agrokor računa na godišnji prihod od prodaje viška električne energije HEP-u od oko 1,3 milijuna eura po proizvedenom MW.

Prerano za dobit

Seidl upozorava da je još prerano računati na dobit s obzirom na troškove i sva ulaganja. Pregovori s FGS-ovim trajali su gotovo pola godine, a ovo im je prvi put da ulažu u ovakvu vrstu biznisa. - Mi smo i dalje zainteresirani za ovu vrstu ulaganja i spremni smo razmotriti sve kvalitetne projekte - napominje Krunoslav Šimatović, direktor za upravljanje ulaganjima u Nexus Private Equity Partnerima.

Agrokor nije propustio ni mogućnost da krene i s ulaganjem u solarne elektrane, iako je zasad riječ o skromnom ulaganju ako se usporedi s onim u bioplinska postrojenja - 1,5 milijuna eura. Uložili su u pet takvih PV elektrana, u javnosti poznatijih kao sunčane elektrane, ukupne instalirane snage 1,1 MW, zbog čega se i nalaze na listi povlaštenih proizvođača čiju proizvodnju subvencionira država, a struju otkupljuje HEP. Njihove četiri solarne elektrane već rade - u Metkoviću, Topoliku, Mitrovcu i u sirani Špin - a uskoro će u probni rad krenuti i solarna elektrana u vinariji Poreč.