Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), prilIv direktnih stranih ulaganja u 2011. godini je iznosio 566,9 miliona KM, odnosno 2,2 posto BDP-a, što je više nego u 2010. kada je registriran priliv od 430,9 miliona KM. Ohrabruje postupno povećanje priliva u posljednje dvije godine, ali su oni još uvijek značajno niži nego u razdoblju prije početka globalne krize te je vidljivo da efekti recesije na direktna strana ulaganja još nisu anulirani. Također, to pokazuje i da BiH nije bila u stanju privući ulaganja na razini na kojoj su bila prije recesije, navodi se u saopćenju Službe za odnose sa javnošću CBBiH. U strukturi direktnih stranih ulaganja, na vlasnički kapital se odnosi 389,3 miliona KM, na ostali kapital 185,1 milion KM, dok je iznos zadržanih zarada bio negativan (- osam miliona KM). U pogledu geografskog rasporeda priliva ulaganja zabilježena je značajna promjena u odnosu na prethodnu godinu, jer je najviše ulaganja bilo iz Rusije (142,6 miliona KM), Austrije (106,2 miliona KM) i Srbije (98,3 miliona KM).
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), prilIv direktnih stranih ulaganja u 2011. godini je iznosio 566,9 miliona KM, odnosno 2,2 posto BDP-a, što je više nego u 2010. kada je registriran priliv od 430,9 miliona KM.
Ohrabruje postupno povećanje priliva u posljednje dvije godine, ali su oni još uvijek značajno niži nego u razdoblju prije početka globalne krize te je vidljivo da efekti recesije na direktna strana ulaganja još nisu anulirani. Također, to pokazuje i da BiH nije bila u stanju privući ulaganja na razini na kojoj su bila prije recesije, navodi se u saopćenju Službe za odnose sa javnošću CBBiH.
U strukturi direktnih stranih ulaganja, na vlasnički kapital se odnosi 389,3 miliona KM, na ostali kapital 185,1 milion KM, dok je iznos zadržanih zarada bio negativan (- osam miliona KM).
U pogledu geografskog rasporeda priliva ulaganja zabilježena je značajna promjena u odnosu na prethodnu godinu, jer je najviše ulaganja bilo iz Rusije (142,6 miliona KM), Austrije (106,2 miliona KM) i Srbije (98,3 miliona KM).
Istodobno je kod nekih zemalja koje su bile veliki ulagači u ranijim godinama u 2011. zabilježeno smanjenje ulaganja.
Glavnina ulaganja su realizirana u djelatnostima vezanim za finansijsko posredovanje, u ukupnom iznosu 162 miliona KM, zatim u oblasti trgovine (na veliko i posredovanje u trgovini) u iznosu 96,4 miliona KM te kod poduzeća koja su registrirana za poslovanje nekretninama, u iznosu 74,3 miliona KM.
Ulaganja u oblasti finansijskog posredovanja se najvećim dijelom odnose na bankarski sektor, u kojem je u 2011. ponovno zabilježena visoka dobit, a koja se posredno reflektira na razinu zadržanih zarada.
Ukupna stanje direktnih investicija na kraju 2011. iznosili je 10,6 milijardi KM, a najveći iznos se i dalje odnosi na Austriju (2,34 milijarde KM) i Srbiju (1,83 milijarde KM).