Konzorcijum firmi, na čelu sa kompanijom „Energoprojekt Oprema“, u sredu, 3. decembra, započinju u železničkoj stanici Beograd centar, u Prokopu radove na rekonstrukciji staničnih kapaciteta za prijem, otpremu i upravljanje saobraćajem vozova. Nakon što je početkom ove godine sproveden tender, „Železnice Srbije“ i konzoricijum firmi okupljenih oko „Energoprojekt Opreme“, kao najpovoljniji ponuđač, potpisali su 30. jula ove godine ugovor o izvođenju radova u Prokopu. Vrednost ugovora je nešto manje od 25,8 miliona evra, a finansiranje je obezbeđeno iz kredita Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj. Pored „Energoprojekt Opreme“, kao zvaničnog nosioca posla, u konzorcijumu izvođača radova su još i „Energoprojekt Niskogradnja“, „Energoprojekt Visokogradnja“, ZGOP i AŽD. Ugovoreni rok za izvođenje radova iznosi 420 dana, a projektnu dokumentaciju uradio je Saobraćajni institut CIP.
Konzorcijum firmi, na čelu sa kompanijom „Energoprojekt Oprema“, u sredu, 3. decembra, započinju u železničkoj stanici Beograd centar, u Prokopu radove na rekonstrukciji staničnih kapaciteta za prijem, otpremu i upravljanje saobraćajem vozova.
Nakon što je početkom ove godine sproveden tender, „Železnice Srbije“ i konzoricijum firmi okupljenih oko „Energoprojekt Opreme“, kao najpovoljniji ponuđač, potpisali su 30. jula ove godine ugovor o izvođenju radova u Prokopu. Vrednost ugovora je nešto manje od 25,8 miliona evra, a finansiranje je obezbeđeno iz kredita Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj.
Pored „Energoprojekt Opreme“, kao zvaničnog nosioca posla, u konzorcijumu izvođača radova su još i „Energoprojekt Niskogradnja“, „Energoprojekt Visokogradnja“, ZGOP i AŽD.
Ugovoreni rok za izvođenje radova iznosi 420 dana, a projektnu dokumentaciju uradio je Saobraćajni institut CIP.
Radovi koji predstavljaju prvu fazu izgradnje stanice Prokop, obuhvataju rekonstrukciju postojećih kolosečnih kapaciteta, sa ciljem povećanja propusne moći stanice do projektovanih kapaciteta prijema i otpreme vozova.
U okviru radova biće, pored ostalog: izgrađeni treći, četvrti, sedmi i osmi kolosek, rekonstruisani postojeći deveti i deseti kolosek, nabavljen materijal gornjeg stroja za prvi i drugi kolosek, završeni zanatski radovi, elektro-energetske instalacije i telekomunikacioni sistemi u pothodinicima i na peronima, urađen i montiran informativni sistem za obaveštavanje putnika, sanirana hidroizolacija na ploči kote 105, urađena kontaktna mreža i izgrađene četiri trafo stanice, zatim dispečerski uređaji i lokalna kablovska mreža, urađeno osiguranje stanice Beograd centar, kao i rasputnica Karađorđev park i Dedinje elektronskim signalno-sigurnosnim uređajima i najzad rekonstruisana stanična postavnica.
U protekla četiri meseca sprovedene su sve pripremne aktivnosti za početak realizacije projekta. Dobijene su sve potrebne dozvole i saglasnosti, formirana je radna grupa za realizaciju projekta, imenovan je i organizovan rad nadzorne službe, a utvrđena je i detaljna tehnologija i organizacija radova, koji se organizuju u režimu redovnog funkcionisanja železničkog saobraćaja.
Paralelno sa tim, vođene su i aktivnosti na usaglašavanju načina povlačenja sredstava zajma i isplate izvođačima radova.
Nakon što je delegacija „Železnica Srbije“ sa Kuvajtskim fondom sredinom prošlog meseca usaglasila sa srpskim i kuvajtskim zakonodavstvom sve potrebne detalje povlačenja sredstava zajma i isplate izvođača radova, Kuvajtski fond je 20. novembra uplatio avans u iznosu nešto manjem od 2,6 miliona evra. Na taj način bili su stvoreni uslovi da otpočne i realizacija ovog projekta.
Završetak radova u stanici Prokop predstavlja jedan od najbitnijih preduslova za preuzimanje funkcije glavne putničke železničke stanice u Beogradu i realizaciju projekta „Beograd na vodi“. Realizacijom ugovorenih radova koji se finansiraju iz kuvajtskog kredita poboljšaće se uslovi odvijanja železničkog saobraćaja u stanici.
Naredna faza uključuje izgradnju stanične zgrade, saobraćajnog i putničkog prilaza sa autoputa E-75 i obodnih gradskih saobraćajnica, kao i prateće infrastrukture.
Projekat izgradnje stanice Prokop započet je 1977. Godine, a finansirali su ga Republika Srbija, Grad Beograd i „Železnice Srbije“, kada su izgrađeni najneophodniji koloseci.
Međutim, radovi su zbog ekonomske krize obustavljeni osamdesetih godina, a nakon toga nastavljeni 1996. Godine, kada je potpisan ugovor sa firmom „Energoprojekt“. Radovi su se prema predviđenoj dinamici odvijali do 2001. godine, kada su ponovo gotovo obustavljeni.
Sledio je period minimalnih ulaganja u izgradnju Prokopa. Značajniju aktivnost predstavljala je izgradnja petog i šestog koloseka, koju je finansirao Grad Beograd. Oni su stavljeni u funkciju 2010. godine i uključeni u funkciju saobraćaja „BG Voza“.
U Prokopu trenutno saobraćaju samo vozovi gradske železnice, a posle ovih radova kroz stanicu će moći da saobraćaju i lokalni, regionalni i međunarodni putnički vozovi.
Inače, do sada su u stanici Prokop izgrađeni koloseci, peroni i armirano-betonska ploča na površini od 36 hiljada kvadratnih metara, od ukupno projektovanih 45 hiljada kvadratnih metara.