HEP razmišlja o obnovi Plomina 1

Bez autora
Sep 09 2019

Hrvatska elektroprivreda ima značajne planove s obnovom i daljim korištenjem termoelektrane u Plominu. Umjesto izgradnje trećeg bloka elektrane na ugljen, takozvanog Plomina C koji je na čekanju i zbog protivljenja Europske komisije, razmišlja se o obnovi najstarijeg dijela pogona, Plomina 1 koji je nedavno stradao u požaru. Zanimljivo je da će o rekonstrukciji i poslovanju TE Plomin brinuti bivši predsjednik HDZ-a Istre Marino Roce, koji je na mjesto predsjednika imenovan početkom srpnja. Javnost je upoznata s podatkom da je još 1. siječnja 2018. TE Plomin I trebala prestati s radom, ali HEP je u veljači 2019. godine ishodovao dozvolu Ministarstva okoliša i energetike za nastavak rada.

HEP razmišlja o obnovi Plomina 1Hrvatska elektroprivreda (HEP) ima značajne planove s obnovom i daljim korištenjem termoelektrane u Plominu. Umjesto izgradnje trećeg bloka elektrane na ugljen, takozvanog Plomina C koji je na čekanju i zbog protivljenja Europske komisije, razmišlja se o obnovi najstarijeg dijela pogona, Plomina 1 koji je nedavno stradao u požaru.

Zanimljivo je da će o rekonstrukciji i poslovanju TE Plomin brinuti bivši predsjednik HDZ-a Istre Marino Roce, koji je na mjesto predsjednika imenovan početkom srpnja, piše Glas Istre.

Javnost je upoznata s podatkom da je još 1. siječnja 2018. TE Plomin I trebala prestati s radom, ali HEP je u veljači 2019. godine ishodovao dozvolu Ministarstva okoliša i energetike za nastavak rada. U HEP-u ističu da su dobili Rješenje o okolišnoj dozvoli kojim su propisani uvjeti zaštite okoliša koje mora zadovoljiti modernizirana elektrana TE Plomin 1.

- Ishođenjem rješenja stekli su se uvjeti da možemo razmotriti opciju ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju TE Plomin 1. Odluka će ovisiti o rezultatima analize isplativosti te potvrde uklapanja u strategije energetskog i niskougljičnog razvoja RH, objašnjavaju u Hrvatskog elektroprivredi te navode da bi obnova omogućila proizvodnju električne energije po visokim ekološkim standardima.

- Rekonstruirani bi blok trebao, u skladu sa zaključcima Europske komisije o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje, zadovoljiti znatno strože granične vrijednosti emisija u odnosu na GVE koje su vrijedile do 31. prosinca 2017. U tu svrhu izgradilo bi se postrojenje za smanjenje emisija oksida dušika (DeNOx), kao i postrojenje za odsumporavanje dimnih plinova. Rekonstrukcijom se predviđa i nadogradnja elektrofiltera za smanjenje emisije čestica PM2,5, naglašavaju u HEP-u.

Novi sustavi zaštite okoliša ugrađeni su u protekle dvije godine i u drugi Plomina, TE Plomin II koja je bila na remontu.

- U sklopu remonta drugog bloka elektrane, 2017. i 2018. godine obavljeni su do sada najopsežniji zahvati na modernizaciji postrojenja i uvođenju novih sustava zaštite okoliša u povijesti elektrane, od njenog puštanja u rad 2000. godine. Prije svega, riječ je o velikoj investiciji u DeNOx postrojenje kojom su u elektranu ugrađene trenutno najbolje raspoložive tehnike na polju zaštite okoliša, a koje su dovele do smanjenja emisija dušikovih oksida u skladu s najnovijim europskim propisima o ograničenju emisija u zrak, potvrđuju u HEP-u.

Što će pak biti s dugo najavljivanim projektom vrijednim 700 milijuna eura, blokom C TE Plomina za kojeg je već bio izabran i partner, japanska tvrtka Marubeni, još nije do kraja poznato. Ali, posve je jasno da HEP u nadogradnji Plomina I vidi zamjenu za (ne)mogući blok C.

- Prepreke za realizaciju projekta TE Plomin C prema modelu suradnje sa strateškim partnerom, koje su istaknula tijela Europske komisije, te dodatne tržišne analize i projekcije ukazale su na potrebu da se paralelno sagledavaju i razvijaju alternativna rješenja za plominsku lokaciju. Opcija koja se trenutno razmatra je spomenuta rekonstrukcija i modernizacija postrojenja TE Plomin 1. Nastavak rada TE Plomin 1 smanjio bi potrebu za uvozom električne energije i dao doprinos povećanju samodostatnosti Hrvatske u proizvodnji električne energije. Modernizirani prvi blok bio bi stabilan i pouzdan izvor bazne električne energije u hrvatskom sustavu što je preduvjet za razvoj i povećanje kapaciteta obnovljivih izvora, kažu u HEP-u.

U Hrvatskoj elektroprivredi objašnjavaju kako zamisao o proizvodnji električne energije na plin, što predlaže dio lokalne politike zbog blizine LNG terminala na Krku, nije izvediva zbog tehničkih razloga.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik