Investicije - Hrvatska

Neizvjesna bitka za Plomin 3

Od kada je u fokus interesa građana došlo gospodarstvo, odnosno investicije i otvaranje radnih mjesta, političarima je postalo jasno da kampanju za iduće parlamentarne izbore mogu voditi kroz sudjelovanje u velikim projektima.

Tako smo krajem prošlog tjedna bili svjedoci prepucavanja na relaciji Ivan Jakovčić - Zoran Milanović o tome treba li se potpisati ugovor kojim će se realizirati projekt Brijuni Rivijera i otkloniti administrativne prepreke novim hotelima i tisućama radnih mjesta. Šefu oporbe zasmetalo je to što će na projektu poentirati Jadranka Kosor, iako ga je osmislila koalicijska vlada Ivice Račana.

Ipak, politika je razriješila probleme u korist Brijuna Rivijere, a Istra će novu bitku u političkoj areni uoči izbora gledati prateći projekt gradnje Plomina 3. Naime, najveća kompanija na istarskom području Adris Grupa otvoreno je najavljivala interes za ulazak u energetski sektor, a pri tome je bila vrlo jasna i u namjeri da se uključi u projekt Plomin 3. U političkoj podršci pomoći će joj Plinio Cuccurin, predsjednik Ladonje, i to bi mogao biti njihov adut za izbore u Istri. S obzirom na to da je dio istarske političke scene žestoki protivnik proširenja termoelektrane, u predizbornoj kampanji zbog Plomina 3 mogla bi se lomiti politička koplja između Ladonje i IDS-a.

Jakovčić, s druge strane, ima svog asa u rukavu. Nakon što je pokazao da mu je interes Istre preči od političke pozicije, ne obazirući se na Milanovićeve upute, nitko neće posumnjati u to da je eventualno protivljenje gradnji Plomina 3 iskrena borba za zaštitu ekološke održivosti Istre. S obzirom na to da je riječ o energetskom postrojenju na ugljen, istarske ekološke udruge negoduju, a ni županijski plan uređenja nije predvidio širenje elektrane. Kako se na lokaciji treba sagraditi novi proizvodni blok, za realizaciju projekta država će ponovo trebati odobrenje lokalnih vlasti, jer Plomin zasad nema lokacijsku dozvolu. Riječ je o elektrani čiji bi kapacitet bio 500 megavata, pri čemu bi se na godišnjoj razini proizvodnja električne energije popela na 3,5 teravatsati.

Inače, Plomin TEP C-500 trebao bi u funkciju ući 2016. izlaskom Plomina 1 iz elektroenergetske mreže Hrvatske. Projektna dokumentacija za Plomin 3 je dovršena, a izradio ju je konzorcij vođen tvrtkom Elektroprojekt iz Zagreba. Članovi konzorcija su Institut građevinarstva Hrvatske, tvrtka Konzalt Ing. iz Zagreba te pulski Urbis 72.

O reakciji građana naposljetku ovisi hoće li župan procijeniti da će potpisom poentirati ili će raspisati referendum o Plominu 3.

Ipak, ova priča ima i treću stranu. Kako je riječ o postrojenju važnom i zbog veličine investicije, jer predviđa ulaganje 800 milijuna eura, Vlada neće olako prepustiti lokalnim vlastima projekt koji je na popisu njezinih velikih investicija. HEP priprema natječaj međunarodnoga karaktera, koji bi trebao biti raspisan u idućim tjednima. Naime, otvaranje procesa već se očekivalo, pa su iz investicijskih krugova stigle informacije o pet velikih imena iz područja energetike koji su zainteresirani za Plomin 3. Natječaj će se objaviti bez obzira na istarska prepucavanja na koja se, kako saznajemo iz visokih izvora, Vlada neće obazirati. Uključivanjem Banskih dvora, 'bitka za Plomin' dobit će dodatnu draž s obzirom na to da otpuštanjem kočnice Vlada lokalnoj poslovnoj i političkoj zajednici daje samo jednu opciju, a to je da se uključe u projekt prijavom na javni međunarodni natječaj.