Investicije - Hrvatska

Oporavak građevinarstva lani povukli radovi na zgradama

Podaci o građevinskim aktivnostima iz mjeseca u mjesec potvrđuju postepeni oporavak u tom sektoru, a ako je suditi prema investicijskim namjerama koje se očituju u izdanim građevinskim dozvolama, ove godine realno je očekivati i nastavak rastućeg trenda.

Prema najnovijim podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS-a), u studenome je obujam građevinskih radova u odnosu na isti mjesec prethodne godine povećan za nevelikih 1,4 posto, no važnije je primijetiti da je u međugodišnjim usporedbama pozitivan predznak zabilježen i u prethodnih deset mjeseci 2016. Tako je rast ukupne građevinske aktivnosti u prvih 11 mjeseci prošle godine kumulativno dosegnuo 2,9 posto.

Kako u osvrtu na najnovije podatke državnih statističara ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore, to u prvom redu treba pripisati oporavku radova u segmentu zgrada, koji su u odnosu na 2015. povećani za 9,3 posto, a u objavama DZS-a njihov je rast prisutan gotovo bez zastoja od studenoga 2015. U isto vrijeme, obujam radova na ostalim, u prvom redu infrastrukturnim građevinama i lani je bio u znaku zaostajanja; u odnosu na 11-mjesečni skor 2015. bio je 2,6 posto slabiji.

Analitičari HGK ipak ističu kako je primjetno da je kod zgrada, nakon kulminacije rasta tijekom srpnja i kolovoza, aktivnost prema kraju godine postupno usporavala (do +3,4% u studenome), dok se istodobno kod ostalih građevina postupno ublažavao pad, do neznatnih 0,3 posto zabilježenih u studenome.  

Uz nastavak gospodarskog rasta i očekivano ubrzanje korištenja raspoloživih sredstava iz fondova EU, ali i Vladine najave mjera usmjerenih na poboljšanje poslovne i investicijske klime, u HGK-u drže da je ove godine izgledan nastavak rasta građevinske aktivnosti. "Tome u prilog govore i podaci o broju izdanih građevinskih dozvola", podsjeća glavni ekonomski analitičar u Komori Zvonimir Savić". Naime, u 11 mjeseci prošle godine izdano je ukupno 7150 građevinskih dozvola, i to predviđene vrijednosti radova od 20,4 milijarde kuna, što je 25 posto više dozvola nego godinu prije, odnosno devet posto veća predviđena vrijednost radova.