Ministarstvo građevinarstva i urbanizma raspisalo je juče koncesije za finansiranje i izgradnju preostalih deonica na Koridoru 11, između Beograda i Požege, ali i za održavanje i korišćenje deonica koje se finansiraju iz budžeta, kredita Kine i Azerbejdžana. Bez obzira na to što je ranije bilo reči da će na tender moći da se prijave sve zainteresovane firme, ovaj poziv je ograničen samo na kompanije iz Kine. Vrednost koncesije se procenjuje na oko 450 miliona evra. Poziv za koncesije je objavljen na osnovu Zakona o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine i Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama Srbije. Koncesija se odnosi na tri deonice Koridora 11: finansiranje, izgradnju, korišćenje i održavanje autoputa od Surčina do Obrenovca u dužini oko 17,6 kilometara. Zatim finansiranje, izgradnju, korišćenje i održavanje autoputa od Preljine do Požege u dužini oko 31 kilometar...
Ministarstvo građevinarstva i urbanizma raspisalo je juče koncesije za finansiranje i izgradnju preostalih deonica na Koridoru 11, između Beograda i Požege, ali i za održavanje i korišćenje deonica koje se finansiraju iz budžeta, kredita Kine i Azerbejdžana. Bez obzira na to što je ranije bilo reči da će na tender moći da se prijave sve zainteresovane firme, ovaj poziv je ograničen samo na kompanije iz Kine. Vrednost koncesije se procenjuje na oko 450 miliona evra.
„Poziv za koncesije je objavljen na osnovu Zakona o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine i Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama Srbije”, navedeno je u javnom pozivu.
Koncesija se odnosi na tri deonice Koridora 11: finansiranje, izgradnju, korišćenje i održavanje autoputa od Surčina do Obrenovca u dužini oko 17,6 kilometara. Zatim finansiranje, izgradnju, korišćenje i održavanje autoputa od Preljine do Požege u dužini oko 31 kilometar.
Autoput od Obrenovca do Preljina je već u izgradnji, pa će pod koncesiju biti dato samo korišćenje i održavanje 103 kilometra.
Deo od Obrenovca do Uba i od Lajkovca do Ljiga kreditira kineska Eksim banka i grade ga kompanije iz te zemlje. Deonica između Uba i Lajkovca finansira se iz budžeta Srbije i grade je domaće firme. Na trasi od Ljiga do Preljine rade azerbejdžanske firme i finansira je vlada te zemlje.
– Predviđeno je da koncesija može maksimalno da traje 50 godina, ali mi ćemo ići na znatno kraći period. To će biti predmet pregovora u narednom periodu tako da detalji o tome moraju ostati tajna – kaže Miodrag Jocić, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva.
Na pitanje zašto je poziv ograničen samo na kineske kompanije, Jocić objašnjava da osim međudržavnog sporazuma u prilog tome ide činjenica da Kina ima posebne investicione fondove za javno-privatna partnerstva i koncesije, što će proces odabira i angažovanja koncesionara učiniti efikasnijim.
– Mi više ne može da se zadužujemo. A autoput ima smisla samo ako je skroz izgrađen od Beograda do Požega. Znatan deo saobraćaja bi se izgubio kada bi autoput išao od Obrenovca. Upravo na osnovu tih proračuna kineske kompanije su same predložile da preostale delove autoputa sagrade koncesijom – dodaje državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva.
Koncesionar će, prema njegovim rečima, biti dužan da autoput, kada preuzme održavanje, na primer na 30 ili 35 godina, vrati u istom stanju kao da je juče izgrađen.
Jocić kaže da se održavanje i korišćenje deonica koje se već finansiraju i grade iz kredita daju pod koncesiju, jer jedino pod tim uslovima investicija može da bude isplativa budućem koncesionaru.
– Mi ćemo ubirati koncesionu naknadu, a o njenoj visini tek treba da pregovaramo. Malo je nategnuto, ali ne može se reći da nije isplativo. Imali smo i konsultante i iz inostranstva i zaključili da je ovaj model najbolji. Idealno bi bilo da se kredit vraća od putarine sa deonice za koju je i uzet, ali to ne mora uvek da bude slučaj – objašnjava Jocić.