Predstavljen tvining projekat – Nacionalni plan razvoja Crne Gore

Bez autora
Feb 28 2013

Cilj Nacionalnog plana razvoja Crne Gore do 2016. godine je da se kroz odgovarajuću kombinaciju javnih investicija i mjera u datim fiskalnim okvirima podstakne rast prioritetnih sektora, turizma, energetike i poljoprivrede, a time ekonomski rast i razvoj Crne Gore. Ovim dokumentom identifikovana su tri prioritetna sektora razvoja koja objedinjavaju prirodne potencijale Crne Gore, povećavaju konkurentnost ekonomije i privlače strane direktne investicije. Ti sektori su turizam, energetika i poljoprivreda. Nacionalni plan razvoja 2013 – 2016, čija će realizacija prema Nacrtu Ministarstva finansija koštati 1,47 milijardi eura, predstavljaće osnovu za usmjeravanje sredstava evropskih pretpristupnih fondova.

Predstavljen tvining projekat – Nacionalni plan razvoja Crne GoreCilj Nacionalnog plana razvoja Crne Gore do 2016. godine je da se kroz odgovarajuću kombinaciju javnih investicija i mjera u datim fiskalnim okvirima podstakne rast prioritetnih sektora, turizma, energetike i poljoprivrede, a time ekonomski rast i razvoj Crne Gore – saopštio je ministar finansija Radoje Žugić na završnoj konferenciji tvining projekta pod nazivom Strategija razvoja Crne Gore i Nacionalni plan razvoja.

- Ovim dokumentom identifikovali smo tri prioritetna sektora razvoja koja objedinjavaju prirodne potencijale Crne Gore, povećavaju konkurentnost ekonomije i privlače strane direktne investicije. Ti sektori su turizam, energetika i poljoprivreda – kazao je Žugić.

Nacionalni plan razvoja 2013 – 2016, čija će realizacija prema Nacrtu Ministarstva finansija koštati 1,47 milijardi eura, predstavljaće osnovu za usmjeravanje sredstava evropskih pretpristupnih fondova.

- To stvara jasniju sliku potreba Crne Gore za javnim investicijama i razvojnim mjerama, sa jedne strane i korišćenja evropskih fondova sa druge. Iako obaveza u procesu pristupanja EU, Nacionalni plan razvoja smo u Crnoj Gori shvatili i kao našu potrebu. Tu prvenstveno mislim kao potrebu za sveobuhvatnim planom javnih investicija i mjera, razvojno orijentisanih, koje će biti u funkciji ekonomskog i društvenog razvoja Crne Gore – naveo je Žugić.

Primarni cilj Nacionalnog plana razvoja podrazumijeva poboljšanje kvaliteta života građana, kroz povratak na realni rast bruto domaćeg proizvoda od tri do četiri odsto, snižavanje deficita javnih finansija i postizanje izbalansiranog budžeta do 2016. godine, kao i smanjenje učešća neformalne ekonomije.

U realizaciji tvining projekta koji je realzovan u periodu od nešto više od godinu i po dana, su pored crnogorske Vlade, učestvovali i predstavnici njemačkog Ministarstva ekonomije i tehnologije, austrijske Razvojne agencije, slovenačke Kancelarije za razvoj i evropske poslove i Delegacije EU u Crnoj Gori.

Šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič rekao je da je Nacionalni plan razvoja Crne Gore pripremljen u rekordnom roku, što pokazuje želju za bržim napretkom u procesu evropskih integracija. On je objasnio da taj dokument identifikuje oblasti u koje je neophodno investirati i pokrenuti mjere, kako bi se obezbijedio dugoročno uravnotežen razvoj.

- To je važan koordinacioni instrument Vlade, jer integriše različite sektorske strategije u koherentnu cjelinu. Takvo objedinjavanje dozvoljava povezivanje mjera za primjenu strateških smjernica sa potrebnim finansijskim sredstvima – naveo je Drobnič.

Njemački ambasador Pius Fišer kazao je da bi Nacionalni plan razvoja trebalo da omogući bolje upravljanje sredstvima iz IPA fondova, kao i da je Crna Gora preuzela obavezu balansiranja budžeta do 2016. godine, kroz smanjenje troškova i povećanje prihoda preko poreza.

- Ali potrebni su još dodatni napori u smanjenju sive ekonomije, a za to je potrebna i određena politička hrabrost – rekao je Fišer.

Ukupan budžet neophodan za realizaciju Nacionalnog plana razvoja Crne Gore do 2016. godine iznosiće 1,47 milijardi eura. Udio državnog u njegovom ukupnom četvorogodišnjem budžetu će, prema Nacrtu, iznositi 820 miliona eura ili skoro 55,6 odsto, dok će se preostalih 44,4 odsto obezbijediti od kredita, donacija i EU fondova.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik