Ruma - mala Švajcarska

Bez autora
Dec 19 2012

Opštinska kasa u Rumi i naredne godine, a tako je bilo i u prethodne četiri, bez kreditnog zaduženja, prostiranjem "prema guberu", biće "teška" 1,9 milijardi dinara. Jedini u Sremu bez dinara kredita oslonjeni "u se i svoje kljuse" polako preuzimaju razvojni primat od najuspešnih opština Stare Pazove, Inđije i Pećinaca, koje "grcaju" u kreditima od četiri do 10 miliona evra "miraza" od prethodne "uspešne" vlasti. Bez medijske pompe "na sva usta", kao što to rade drugi čak manje uspešni, svoj put razvoja Rumljani su zasnovali na sopstvenim mogućnostima. Držeći se one narodne "dug je zao drug", od kreditnog zaduženja bežali su kao "đavo od krsta". Sada, kada su mnogi bankarskim kreditima "zaduženi do guše" i opravdanje za promašaje traže u ekonomskoj krizi, Rumljani su "nakrivili šešir". Budžet je usvojen, pa mirno očekuju nastupajuću godinu.

Ruma - mala ŠvajcarskaOpštinska kasa u Rumi i naredne godine, a tako je bilo i u prethodne četiri, bez kreditnog zaduženja, prostiranjem "prema guberu", biće "teška" 1,9 milijardi dinara.

Jedini u Sremu bez dinara kredita oslonjeni "u se i svoje kljuse" polako preuzimaju razvojni primat od najuspešnih opština Stare Pazove, Inđije i Pećinaca, koje "grcaju" u kreditima od četiri do 10 miliona evra "miraza" od prethodne "uspešne" vlasti.

Bez medijske pompe "na sva usta", kao što to rade drugi čak manje uspešni, svoj put razvoja Rumljani su zasnovali na sopstvenim mogućnostima. Držeći se one narodne "dug je zao drug", od kreditnog zaduženja bežali su kao "đavo od krsta". Sada, kada su mnogi bankarskim kreditima "zaduženi do guše" i opravdanje za promašaje traže u ekonomskoj krizi, Rumljani su "nakrivili šešir". Budžet je usvojen, pa mirno očekuju nastupajuću godinu.

- Nema kreditnog zaduživanja ni za ovaj budžet. Može i bez skupih kredita, koji najčešće "pojedu" investiciju - najavljuje još jednu uspešnu godinu Nenad Borojević, predsednik SO.

- Optimizam se zasniva na očekivanom snažnom privrednom zamahu naredne godine. To donosi i veće prihodne u budžet, ali je i rezultat prethodnih ulaganja.

Infrastrukturna ulaganja u radnim zonama proteklih godina bila su pun pogodak. Domaći i strani investitori otovorili su dvadesetak proizvodnih pogona i zaposlili više od hiljadu radnika. Pošto se to pokazalo kao "dobitna kombinacija", i naredne godine planirano je 750 miliona dinara u investiranje putem Javnog preduzeća za građevinsko zemljište i puteve. Ali, nema novca "na lepe oči", već svi moraju prethodno da prilože projekte, koji tek posle provere dobijaju "zeleno svetlo" i stignu do novaca u budžetu. Međutim, tu nije kraj. Jer, svaki utrošeni dinar mora imati "trag" za sadašnje i buduće generacije.

- Očekuje nas dosta posla - sa zadovoljstvom najavljuje Dragan Kardaš, zamenik predsednika opštine.

- Daljnje opremanje industrijskih zona, stvaranjem povoljnih uslova za nove investitore ima prioritet, ali tu je i završetak gradskog bazena i ulaganje u komunalnu izgradnju naselja.

U teškim vremenima nisu zaboravljeni ni najsiromašniji građani, kojima je namenjeno 80 miliona dinara putem raznih vidova pomoći.

- Vreme je kada više moramo da vodimo računa o sve ugroženijem građaninu i rastu siromaštva - upozorava Goran Vuković, predsednik opštine.

- Zato smo novim budžetom opredelili znatno više novca za pomoć, nego što je bilo ranije. Ako bude potrebno, obezbedićemo i dodatni kako se niko ne bi osetio ugrožnim i zaboravljenim.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik