Srbija se ubrzano infrastrukturno povezuje sa regionom

Bez autora
Mar 08 2017

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je danas da vrednost aktuelnih infrastrukturnih projekata u Srbiji iznosi približno devet milijardi evra, što pokazuje da ta oblast beleži snažan rast. Mihajlović je, otvarajući drugi dan Kopaonik biznis foruma, istakla da će do kraja godine, ili eventualno početkom naredne, biti završen putni Koridor 10, kao i deonice na Koridoru 11 od Obrenovca do Preljine, dok će u narednih nekoliko godina u saobraćaj biti pušten i autoput Niš–Merdare–Priština. Ona je na plenarnoj sednici "Razvoj infrastrukture i restrukturiranje javnog sektora bez fiskalnog pritiska" podsetila na to da je otvoren i deo Koridora 11 od Ljiga do Preljine, u dužini od 40,3 kilometra. Takođe, kako je dodala, u čitavoj zemlji se radi i rehabilitacija putne mreže iz kredita Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svetske banke koji, zajedno sa učešćem Srbije, ukupno vredi 400 miliona evra.

Srbija se ubrzano infrastrukturno povezuje sa regionomPotpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je danas da vrednost aktuelnih infrastrukturnih projekata u Srbiji iznosi približno devet milijardi evra, što pokazuje da ta oblast beleži snažan rast.

Mihajlović je, otvarajući drugi dan Kopaonik biznis foruma, istakla da će do kraja godine, ili eventualno početkom naredne, biti završen putni Koridor 10, kao i deonice na Koridoru 11 od Obrenovca do Preljine, dok će u narednih nekoliko godina u saobraćaj biti pušten i autoput Niš–Merdare–Priština.

Ona je na plenarnoj sednici "Razvoj infrastrukture i restrukturiranje javnog sektora bez fiskalnog pritiska" podsetila na to da je otvoren i deo Koridora 11 od Ljiga do Preljine, u dužini od 40,3 kilometra.

Takođe, kako je dodala, u čitavoj zemlji se radi i rehabilitacija putne mreže iz kredita Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svetske banke koji, zajedno sa učešćem Srbije, ukupno vredi 400 miliona evra.

Mihajlović je, naglasivši da je cilj da se Srbija što bolje infrastrukturno poveže sa zemljama regiona, najavila da će naša zemlja sa Makedonijom imati zajednički prelaz, kao što nas Ljubovija–Bratunac povezuje sa BiH.

Ona je podvukla da će se graditi i autoput Beograd–Sarajevo, kao i da će biti nastavljen Koridor 11 do Boljara na granici sa Crnom Gorom.

Pripremili smo i posebnu metodologiju upravljanja projektima koju ćemo usvojiti u narednih mesec dana, objasnila je Mihajlović i naglasila da će biti ubrzana realizacija svih tih projekata.

Prema njenim rečima, biće modernizovana i pruga Beograd–Budimpešta, kao i pruga Niš–Dimitrovgrad, a prvi put nakon 40 godina rekonstruiše se barska pruga na delu Resnik–Valjevo.

Mihajlović je napomenula da je duž Koridora 10 izgrađeno 55 fabrika i manjih ili većih pogona, zahvaljujući tome što je zaživeo novi zakon o planiranju i izgradnji i što prosečno vreme izdavanja građevinske dozvole iznosi šest dana.

Vlada teži ka tome da umesto 47. mesta na "Duing biznis listi" Svetske banke budemo među prvih 20 najkasnije do 2020. godine, a Akcioni plan predviđa da se do 2020. uvrstimo i među prvih 15 zemalja, navela je ona.

U narednom periodu, kako je podvukla, očekuje nas i reforma katastra kako bi se uredila zemljišna administracija, do kraja godine trebalo bi da bude završen proces konverzije zemljišta, a predviđen je i završetak ozakonjenja bespravnih objekata.

Procene su bile da u Srbiji imamo 1,2 miliona nelegalno izgrađenih objekata, a sada već znamo da ih imamo 1,8 miliona, a još nemamo kompletne podatke, upozorila je Mihajlović.

Prema njenim rečima, resorno ministarstvo će za nekoliko dana objaviti zvanične podatke o broju nelegalnih objekata i taj problem će biti rešen kroz primenu Zakona o ozakonjenju bespravnih objekata.

Ove godine počinjemo još jednu reformu putarske privrede koja mora da se podigne na noge, jer država ne može više da pravi anekse na ugovore iz 1992. godine, naglasila je Mihajlović.

Istovremeno, ona je navela da je mnogo kompanija zainteresovano za koncesiju za Aerodrom "Nikola Tesla" u Beogradu.

Reč je, kako je precizirala, o ruskim, kineskim i evropskim kompanijama, pri čemu je prijavljivanje u prvom pretkvalifikacionom krugu produženo za dve nedelje kako bi što više kompanija bilo informisano i moglo da učestvuje.

Ona je pojasnila da imovina aerodroma ostaje vlasništvo države.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik