Tri četvrtine investicija u Srbiju dolazi iz EU

Bez autora
Jan 09 2017

Vlada Srbije sa premijerom Aleksandrom Vučićem uradila je do sada mnogo na promeni zakona, posebno onih koji utiču na privatizaciju preduzeća, što srpsko tržište čini konkuretnijim i privlačnijim za kompanije iz EU. To je, gostujući u u jednoj od najslušanijih ekonomskih emisija „Biznis je važan”, svetskog servisa Bi-Bi-Si-a, rekao glavni ekonomista u pregovaračkom timu, i predsednik Upravnog odbora Komercijalne banke, profesor Vladimir Krulj. Srbija, istakao je, mora da se takmiči sa državama iz regiona koje su članice EU, kao što su Bugarska i Rumunija, a najbolji način za to je da, kako kaže, pokušate da prikažete da su investicije održive. To, prema njegovim rečima, Srbija čini do sada dobro. Za Srbiju je veoma važno da bude itegrisana u tržište Evropske unije, istakao je Krulj.

Tri četvrtine investicija u Srbiju dolazi iz EUVlada Srbije sa premijerom Aleksandrom Vučićem uradila je do sada mnogo na promeni zakona, posebno onih koji utiču na privatizaciju preduzeća, što srpsko tržište čini konkuretnijim i privlačnijim za kompanije iz EU.

To je, gostujući u u jednoj od najslušanijih ekonomskih emisija „Biznis je važan”, svetskog servisa Bi-Bi-Si-a, rekao glavni ekonomista u pregovaračkom timu, i predsednik Upravnog odbora Komercijalne banke, profesor Vladimir Krulj.

Srbija, istakao je, mora da se takmiči sa državama iz regiona koje su članice EU, kao što su Bugarska i Rumunija, a najbolji način za to je da, kako kaže, pokušate da prikažete da su investicije održive.

To, prema njegovim rečima, Srbija čini do sada dobro. Za Srbiju je veoma važno da bude itegrisana u tržište Evropske unije, istakao je Krulj.

Precizira da je 75 odsto ukupnih investicija u našu zemlju dolazi upravo iz Unije.

Najveći deo tih investicija dolazi u Srbiju iz Nemačke, Austrije, Italije, Grčke, Francuske…, rekao je Krulj.

Krulj kaže da najveće investicije idu u Telekom, infrastrukturu, poljoprivredu, IT, bankarski sektor i finansijski sektor.

A kada je reč o izvozu, Krulj kaže, da su to pre svega poljoprivreda, usluge i dobra, koja su vezana za finansijske usluge, telekom i IT.

Upitan da li su odnosi koje Srbija ima sa Moskvom kompatibilni sa odnosima koje ima sa Zapadom, Krulj kaže da Srbija čini što je najbolje za rast njene privrede.

„Bitno je da Srbija ima pristup ruskom tržištu, ali i razmena sa EU povećava rast”, rekao je Krulj i podsetio da se premijer Vučić podjednako viđa sa zvaničnicima iz Vašingtona i Brisela, te da Srbija želi da zadrži dobre kulturne i ekonomske veze sa Moskvom.

To je, dodao je, balans koji daje Srbiji dobar kredibilitet širom sveta.

Na pitanje šta Srbija očekuje od nove američke administracije, Krulj objašnjava da je Srbija mala zemlja, a da će američka administracija verovatno nastaviti da vodi sopstvenu politiku.

„Srbija gleda da bude fer partner, i brojni sastanci Vučića prošle godine sa potpredsednikom Bajdenom daju snažnu nadu da će odnosi biti još produktivniji”, kaže Krulj.

Govoreći o mestu i očekivanjima Srbije od novog „Puta svile”, Krulj podseća da reč o putu koji vodi od kineskog do zapadnog tržišta.

„Ono što se desilo u Srbiji jeste da su kineski investitori napravili most u Beogradu, veoma su zainteresovani za brzu prugu Beograd-Budimpešta, zato što su kineski investitori kupili luku Pirej” objašnjava Krulj.

Sada se, kaže, čini da je to važan ekonomski koridor koji će povezati luku Pirej, preko centralne i istočne Evrope do tržišta EU.

„U tom kontekstu Srbija očekuje kineske investicije i raduje im se”, rekao je Krulj ocenivši da su trenutno dobri izgledi po Srbiju po pitanju kineskih investicija.

Krulj je istakao da je most u Beogradu, koji su gradili Kinezi, dobra investicija koja pomaže infrastrukturu Srbije.

Deo je, podsetio je, Koridora 11 koji veže Srbiju sa Crnom Gorom, koja želi da bude deo ovog puta i dobije ozbiljne investicije iz Kine.

„Kina investira, ali mi ne gledamo samo da investira već želimo održive investicije, koje bi donele dodatnu vrednost srpskoj ekonomiji”, rekao je Krulj ukazujući i na Beogradski aerodrom za koji kaže I da ne mora da bude kineska investicija.

„Ali, most preko Dunava može pomoći daljem razvoju aerodroma za koji je zainteresovano puno francuskih kompanija”, naveo je Krulj – prenosi Tanjug.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik