Investicije - Hrvatska

U 5 godina stranci su u Hrvatsku uložili samo 400 dolara po stanovniku

Od oko 30 milijardi eura inozemnih izravnih ulaganja, koliko je Hrvatska privukla od 1993., otprilike petina ili 5,9 milijardi eura ostvareno je u posljednjih pet godina.

Slika je nešto slabija kada se isključe kružne transakcije, kod kojih je isti iznos iz Hrvatske uložen u inozemstvo: u posljednjih pet godina bilo je 4,4 milijarde eura stranih ulaganja, ili 16 posto ukupnog priljeva od 1993. godine koji je, bez kružnih transakcija, iznosio 27,2 milijarde eura.

Najlošiji u regiji

Priljevi inozemnih izravnih ulaganja svakako su niži nego u godinama prije krize, no čini se da Hrvatska u usporedbi s većinom zemalja u regiji donekle uspijeva održati korak.

Prema podacima UNCTAD-a, prosječni priljev inozemnih izravnih ulaganja po stanovniku u posljednjih je pet godina u Hrvatskoj iznosio oko 400 dolara, a više od Hrvatske zabilježili su Crna Gora (930 dolara), Estonija (790 dolara), Mađarska (600 dolara) te Češka i Latvija (488 odnosno 420 dolara).

Prošla je godina u Hrvatskoj, doduše, bila najlošija od 1995. godine. Naime, lani je zabilježeno samo 128 milijuna eura inozemnih izravnih ulaganja, unatoč BAT-ovu preuzimanju TDR-a vrijednom 510 milijuna eura krajem prošle godine.

Naime, zadržana dobit - koja također ulazi u statistiku inozemnih izravnih ulaganja - lani je smanjena za 780 milijuna eura prije svega zbog učinka konverzije kredita u švicarcima, a negativan učinak od 945 milijuna eura imali su dužnički instrumenti uslijed nekoliko transakcija pretvaranja duga u kapital.

“Običnih” vlasničkih stranih investicija (koja čine samo dio statistike inozemnih izravnih ulaganja, uz zadržanu dobit i dužničke instrumente) bilo je čak 1,86 milijardi eura, što je jedan od do sada najvećih zabilježenih godišnjih priljeva.

O tome koliko su inozemna izravna ulaganja važna za Hrvatsku dovoljno govore podaci o poslovanju tvrtki u kojima strani vlasnik drži 10 ili više posto udjela (što je uobičajena definicija izravnog inozemnog ulaganja).
Pola gospodarstva

Prema podacima udruženja stranih ulagača Foreign Investors Council (FIC) ove tvrtke čine oko polovice hrvatskog gospodarstva. Na njih je u 2014. otpadalo 50 posto ukupnog prihoda koje su ostvarili svi hrvatski poduzetnici s više od jednog zaposlenog te čak 55 posto izvoza.

Osim toga, na tvrtke u kojima je najmanje deset posto vlasništva u inozemnim rukama, otpada 45 posto kapitala te 45 posto investicija. Njihov udjel u broju zaposlenih zamjetno je manji - 25 posto, što u udruženju objašnjavaju modernijom tehnologijom i učinkovitijim poslovanjem koji dopuštaju manje zaposlenih.

Stabilnost u recesiji

Tijekom recesije ove su tvrtke povećale svoj relativni učinak zato što su ostale povezane sa svjetskim financijskim, trgovinskim i poslovnim vezama putem matičnih mreža, ističe u svojoj “Bijeloj knjizi” FIC, koji je s Jutarnjim listom  suorganizator današnjeg skupa International FDI Forum na temu kako privući više stranih ulaganja.

Na pitanje prema kojim bi sektorima Hrvatska morala usmjeriti svoje napore u privlačenju stranih ulaganja, Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria Banke, ističe da bi to svakako moralo biti u one sektore gdje imamo najviše komparativnih prednosti.

“Riječ je o onim sektorima kod kojih je naš udjel u globalnoj vanjskoj trgovini veći od našeg udjela u globalnom BDP-u. To svakako uključuje, primjerice, turizam, farmaceutiku te niz proizvodnih sektora, primjerice opreme ili postrojenja”, poručuje Stojić, dodajući kako je perspektivan sektor i ICT industrija iako se, gledano prema udjelu u vanjskoj trgovini, ne pokazuje kao sektor u kojem imamo konkurentske prednosti.

Riječ je, naime, o sektoru s puno potencijala jer do sada nije bio značajnije razvijen - iako se u posljednje vrijeme bilježi značajan napredak, ističe Stojić. Smatra da je vrijeme za ulaganja u neke velike proizvodne pogone kakve su prije 10 do 15 godina bilježile Slovačka ili Češka u autoindustriji vremena prošla.

No, zato je sjajnom ocijenio najavu da IBM u Hrvatskoj želi otvoriti centar za tehničku podršku za Europu. Prilike za privlačenje stranih ulaganja Stojić vidi i u nekim vrstama usluga, a pomak se već bilježi u proizvodnji softvera.

Nekretnine privukle 1,17 mlrd. eura od 2007.

U statistiku o izravnim stranim ulaganjima ulaze investicije kojima strani investitor stječe najmanje deset posto vlasničkog udjela u domaćoj kompaniji, kao i zadržana dobit stranog (su)vlasnika te dužnički instrumenti.

No, osim ulaganja u domaće kompanije, u statistiku ulaze i kupnje nekretnina u Hrvatskoj, i to prema podacima koje prikupljaju i Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju javni bilježnici.

Tako izravno strano ulaganje predstavljaju i slučajevi kada strani državljanin kupi vikendicu na moru za privatne potrebe. U ovoj kategoriji podaci se bilježe od 2007. godine, do sada je vrijednost kupljenih nekretnina dosegnula ukupno 1,17 milijardi eura, a od 2010. do 2015. godišnji iznosi kreću se od 150 do 175 milijuna eura.