Dok je Srbija u finansijskim teškoćama, neko bi mogao od toga da ima koristi. Pre svega investitori, koji imaju novca da preko investicionih fondova ulažu u državne hartije. Trezorski zapisi su prodavani sa 13 odsto kamate na godišnjem nivou, a dokle god se država muči da premosti „minus“ u budžetu, cena im neće padati. Građani Srbije u fondovima drže oko šest miliona evra, a broj investitora ne prelazi 20.000. S druge strane, štednja stanovništva u bankama „teška“ je oko osam milijardi evra. Tako da kada se meri ulaganje u investicione fondove po glavi stanovnika, Srbija je daleko od sveta. Naš građanin ovako ulaže manje od evra. U susednoj Hrvatskoj na svakog stanovnika fondovi „uberu“ po 464 evra, a u Sloveniji čak 967 evra. Ubedljivo najaktivniji ulagači su Amerikanci, prosečna investicija po glavi stanovnika iznosi 37.000 dolara.
Dok je Srbija u finansijskim teškoćama, neko bi mogao od toga da ima koristi. Pre svega investitori, koji imaju novca da preko investicionih fondova ulažu u državne hartije.
Trezorski zapisi su prodavani sa 13 odsto kamate na godišnjem nivou, a dokle god se država muči da premosti „minus“ u budžetu, cena im neće padati.
Građani Srbije u fondovima drže oko šest miliona evra, a broj investitora ne prelazi 20.000. S druge strane, štednja stanovništva u bankama „teška“ je oko osam milijardi evra. Tako da kada se meri ulaganje u investicione fondove po glavi stanovnika, Srbija je daleko od sveta. Naš građanin ovako ulaže manje od evra. U susednoj Hrvatskoj na svakog stanovnika fondovi „uberu“ po 464 evra, a u Sloveniji čak 967 evra. Ubedljivo najaktivniji ulagači su Amerikanci, prosečna investicija po glavi stanovnika iznosi 37.000 dolara.
- Od prošle godine investicioni fondovi u Srbiji mogu da ulažu u strana tržišta, u akcije najperspektivnijih kompanija - objašnjava Igor Popović, glavni portfolio menadžer DZU „Ilirika“.
- Kada se uzme u obzir trenutna situacija u Srbiji, i perspektiva keš fondova je velika. Država će cenu slabog kreditnog rejtinga i loše fiskalne pozicije morati da plati tako što će ponuditi visoke prinose na državne hartije od vrednosti.
Ulaganje u investicione fondove donosi veću zaradu od bankarskih kamata. Nosi, međutim, i veći rizik, u zavisnosti od toga u šta fondovi ulažu novac. Stručnjaci zato i savetuju građane, one koji uspeju da uštedu nešto novca, da u fondove ulažu do petine svog kapitala. A ostatak u banke. Iskustvo fondova prisutnih u našoj zemlji pokazuje da naši građani vole da ušteđevinu ulažu u - zlato.
- Najveće je interesovanje za fondove koji ulažu u zlato - dodaje Popović.
- Očekuje sa da će njegova vrednost na svetskom tržištu porasti narednih meseci. Tako je obično u drugoj polovini godine.
Preuzimanje
„Ilirika“ je početkom avgusta preuzela još tri investiciona fonda - „Trijumf“, „Trijumf balans“ i „Citadel novčani fond“. Ovo društvo sada upravlja sa osam investicionih fondova u Srbiji i drži 14 odsto tržišta. Upravlja sa 270 miliona dinara sredstava i ima oko 3.000 ulagača.