Investicije - Bosna i Hercegovina

Uvoz nas koštao 35 miliona KM: Građani BiH jedini u regionu bez mogućnosti ulaganja u investicijsko zlato

U prvih sedam mjeseci ove godine za kupovinu plementih metala iz uvoza – zlata, srebra, platine, draguljarskih predmeta i nakita, izdvojili smo 35.008.935 KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, 19,41 milion KM smo platili proizvode iz kategorije - draguljarski predmeti i njihovi dijelovi od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, 13,47 miliona smo dali za otpatke i lomljevinu od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, dok smo na zlato potrošili 1,46 miliona maraka.

Eventualna zarada

Plemeniti metali, nakit i dragulji, dio su svakog slavlja i tradicionalno se poklanjaju u različitim prilikama. 

Međutim, u periodu u kojem stanovnici ove zemlje nemaju mnogo načina da sačuvaju vrijednost ušteđevine koju posjeduju, a koju konstantno nagriza inflacija, pitali smo stručnjake je li kupovina plemenitih metala pametan izbor investiranja.

- Nakit nije dobar instrument štednje. U cijenu nakita ulaze PDV od 17 posto, izrada i maloprodajna marža, pa se pri preprodaji uglavnom dobija tek otkupna vrijednost metala po težini, često značajno niža od kupovne. Eventualna zarada bi se mogla ostvariti preprodajom na sekundarnom tržištu, ali to je u praksi rijetko isplativo i vrlo neizvjesno, jer zavisi od trenutne potražnje, spremnosti kupaca i opšteg kretanja cijena zlata. Nakit ima, prije svega, estetsku i emotivnu ulogu, a investicijsko zlato – poluge ili kovani novac visoke čistoće, standard je u svijetu za čuvanje vrijednosti novca – kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Ljiljan Veselinović.

Cijene nakita su nepouzdane i zavise i od estetike i kvaliteta obrade, dok su cijene zlata i plemenitih metala u čistom obliku precizno određene na svjetskom nivou i puno ih je lakše i kupiti i prodati, pojašnjava ekonomski stručnjak Igor Gavran.

Izrada nakita

Osim toga, upozorava da je gomilanje nakita u stanovima jako riskantno u vremenima opće nesigurnosti i rasprostranjenog kriminala. Dok ulaganje u investicijsko zlato u obliku poluga ili zlatnika, namijenjenom ulaganju i štednji, a ne ličnoj upotrebi ili izradi nakita, postaje najpouzdaniji način čuvanja kapitala, građani BiH su za takvu mogućnost uskraćeni. Kompanija iz Hrvatske kupcima iz BiH ga isporučuje u Zagrebu, Splitu, Osijeku ili gradovima koji graniče s BiH.

- Zlato ne isporučujemo u BiH zbog nesređenog stanja na bh. tržištu, te zbog izrazito visokih poreza i carina kojima je opterećeno investicijsko zlato u BiH, za razliku od zemalja EU, gdje taj porez iznosi nula posto – navodi se u pojašnjenju na web-stranici ove kompanije – kaže Gavran.

Više kamatne stope

- Ključni razlog zašto se ova oblast kod nas ne uredi i zašto se ne potakne investiranje u plemenite metale je interes banaka. Banke bi onda morale ponuditi više kamatne stope na štednju kao alternativu. Sadašnje stope su im bezobrazno niske i uz inflaciju faktički negativne. Mislim da je svakome jasno da banke više diktiraju propise kojima se regulira njihovo poslovanje nego obratno, s obzirom na to kakav im se ekstra profit dozvoljava i kakvo lihvarsko ponašanje s enormnim naknadama za usluge, kamatnim stopama na kredite iznad realnog nivoa i sramotno niskim kamatama na štednju – naglašava Gavran.