“Železnica Srbije”: Štednja i modernizacija – prioriteti za narednu godinu

Bez autora
Dec 27 2012

Na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare “Železnica Srbije”, održanoj 27. decembra, o planovima za naredni period govorili su i predstavili se generalni direktor Preduzeća Dragoljub Simonović i izvršni direktori – Predrag Janković i Svetozar Ćapin, koji su pre samo nekoliko dana postavljeni na čelo srpskih železnica. Pored njih, konferenciji je prisustvovao i predsednik Skupštine “Železnica Srbije” Zoran Anđelković. U svom prvom obraćanju javnosti, generalni direktor Dragoljub Simonović izrazio je spremnost i uverenje da će sa svojim saradnicima, a uz punu pomoć i podršku Vlade Republike Srbije, nastojati da znatno poboljša situaciju u preduzeću u narednom periodu. Imajući u vidu da su srpske železnice jedan od najvećih i najznačajnijih privrednih sistema u zemlji, s velikim brojem višedecenijskih nagomilanih problema, ovo je veoma ozbiljan i odgovoran posao.

“Železnica Srbije”: Štednja i modernizacija – prioriteti za narednu godinuNa tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare “Železnica Srbije”, održanoj 27. decembra, o planovima za naredni period govorili su i  predstavili se generalni direktor Preduzeća Dragoljub Simonović  i  izvršni direktori – Predrag Janković i Svetozar Ćapin, koji su pre samo nekoliko dana postavljeni na čelo srpskih železnica. Pored njih, konferenciji je prisustvovao i predsednik Skupštine “Železnica Srbije” Zoran Anđelković.

U svom prvom obraćanju javnosti, generalni direktor Dragoljub Simonović izrazio je spremnost i uverenje da će sa svojim saradnicima, a uz punu pomoć i podršku Vlade Republike Srbije, nastojati da znatno poboljša situaciju u preduzeću u narednom periodu.

Imajući u vidu da su srpske železnice  jedan od najvećih i najznačajnijih privrednih sistema u zemlji, s velikim brojem višedecenijskih nagomilanih problema, ovo je veoma ozbiljan i odgovoran posao. “Pred nama je težak profesionalni i ljudski izazov da nešto promenimo nabolje u ovom kompleksnom sistemu”, rekao je Simonović i naglasio da je buduća vizija poslovanja “Železnice” poboljšanje kvaliteta prevoza, stanja infrastrukture i bezbednosti. U narednom periodu prioritet će biti povećanje obima i kvaliteta prevoza, kao i maksimalno brza i efikasna realizacija međunarodnih kreditnih sredstava, dobijenih uz garancije Vlade Republike Srbije.

Na osnovu preliminarnog uvida u poslovanje, “Železnica Srbije” 2012. godinu završavaju u teškom ekonomskom položaju, s obzirom na stanje u privredi i dalje prisutne efekte ekonomske krize u zemlji.

“Železnice Srbije” u ovoj godini, prema procenjenim podacima, prevezle su 9 miliona 625 hiljada tona robe i nešto više od 15,9 miliona putnika. Obim robnog prevoza u ovoj godini bio je manji skoro za 24 posto u odnosu na 2011. godinu, dok je transportni prihod od teretnog saobraćaja u 2012. godini bio manji skoro za milijardu dinara u odnosu na lane.

Kada je o putničkom saobraćaju reč, skoro dve trećine su putnici iz sistema “BG voza”, dok je u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju prevezeno nešto manje od 5,7 miliona putnika. Realizovani transportni prihodi u putničkom saobraćaju bili su za oko 4 posto veći u odnosu na prošlu godinu i za oko 10 posto veći u odnosu na plan.

Međutim, iako se “Železnice Srbije” u javnosti gotovo isključivo procenjuju i mere po putničkom saobraćaju, u strukturi transportnih prihoda čak oko 80 posto zarađuje se od prevoza robe, pa je veliki pad obima teretnog saobraćaja uticao da se kraj godine dočekuje sa ozbiljnim finansijskim poteškoćama. Kada se na ionako već loše stanje u kojem se železnica nalazi, dodaju sve ove aktuelne poteškoće, više je nego očigledno koliko težak zadatak predstoji, rekao je Simonović.

On je istakao da je prioritetan zadatak stvaranje uslova za redovno, bezbedno i efikasno funkcionisanje železničkog saobraćaja. Planirano je da “Železnice Srbije” u 2013. godini prevezu 9,8 miliona tona robe i 16,75 miliona putnika.

Sasvim je izvesno da transportni prihodi i budžetske subvencije neće biti dovoljni da se zadovolje sve potrebe železnice kada je reč o održavanju i investicijama u narednom periodu. Zbog toga je Radna grupa za konsolidaciju ekonomskog položaja železnice održala sastanak, sa ciljem da se za narednu godinu dodatno smanje troškovi i obezbede potrebna finansijska sredstva za funkcionisanje sistema.

Prema prvim procenama i potrebama, srpskim železnicama na godišnjem nivou za redovno funkcionisanje nedostaje oko 13 milijardi dinara. Redukcija svih navedenih troškova treba da omogući da se iz sopstvenih prihoda obezbede dodatna sredstva za održavanje i investicije, koja prema planovima za narednu godinu iznose ukupno svega nešto više od 2 milijarde dinara, iako je samo za održavanje voznih sredstava i infrastrukture potrebno čak oko 8 milijardi dinara u narednoj godini. Već je doneta odgovarajuća naredba o redukciji svih troškova koji nisu u funkciji saobraćaja i povećanja prihoda i ona je upućena na teretn rukovodstvu i svim zaposlenima.

U modernizaciju brže i odlučnije

Generalni direktor Dragoljub Simonović govorio je i o najznačajnijim projektima modernizacije, koji će morati da budu realizovani znatno brže i odlučnije nego do sada.

Za to rukovodstvo ima punu podršku države i Vlade Republike Srbije, za to postoje državne garancije i nema nijednog razloga da se ti projekti ne završave kvalitetno, brzo i na vreme. Osnovna pretpostavka njihove realizacije jeste obezbeđivanje potrebnih finansijskih sredstava za troškove koji ih prate, kao što su tehnička dokumentacija ili eksproprijacija, objasnio je Simonović.

On je podsetio na najznačajnije projekte modernizacije čija se realizacija očekuje u narednom periodu: modernizacija pruge Niš – Dimitrovgrad (120 miliona evra, Češka eksportna banka), železnička stanica Beograd Centar u Prokopu (25 miliona evra, Kuvajtski fond za arapski ekonomski razvoj), kao i ruski državni kredit – 800 miliona dolara (modernizacija i elektrifikacija pruge Beograd – Pančevo, rehabilitacija šest deonica pruge na Koridoru 10 ukupne dužine 111 kilometara, nabavka novih dizel-motornih vozova, izgradnja pruge Valjevo-Loznica, rekonstrukcija srpskog dela pruge Beograd – Bar).

Pored toga, nastaviće se radovi na izgradnji deset i po kilometara nove, dvokolosečne, elektrificirane pruge Gilje – Ćuprija – Paraćin, uključujući i novi most preko Velike Morave, za brzine od 160 kilometara na sat, kao i izgradnju Žeželjevog mosta preko Dunava u Novom Sadu. Počeće realizacija kredita Evropske banke za obnovu i razvoj od 95 miliona evra, koji će biti upotrebljen za modernizaciju pruge Beograd – Rakovica – Resnik, kao i za remont i modernizaciju ukupno 131 kilometra pruge na železničkom Koridoru 10. Već početkom godine biće raspisan tender za nabavku 15 novih višesistemskih elektrolokomotiva iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, a mnogo brže mora se realizovati i kredit Evropske banke za obnovu i razvoj od 100 miliona evra, za nabavku oko 25 elektromotornih vozova.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik