Do 2020. očekuju se velika ulaganja u željeznicu koja će biti pokretač novog investicijskog ciklusa koji će donijeti mnoge koristi hrvatskom gospodarstvu. Željeznica je jedan od ključnih Vladinih strateških interesa, a da je to tako govori iznos od 2,5 milijarde eura kolika je vrijednost željezničkih projekata koji su trenutačno u fazi projektiranja ili pripreme za projektiranje. Upravo ti projekti su temelj za novi razvojni ciklus, čemu treba pribrojiti 400 milijuna eura vrijedne projekte koji su dovršeni, u tijeku ili pred ugovaranjem. Željeznički projekti će se najvećim dijelom financirati iz fondova EU-a, a država će se eventualno zaduživati za manji dio sredstava koje će morati osigurati kao vlastitu komponentu. Cilj ulaganja u željeznicu, koja bi do 2020. godine trebala dosegnuti 40 milijardi kuna, je podignuti kakvoću pruga kako bi teretni promet mogao teći brzinama od 120, a putnički 160 kilometara na sat.
Do 2020. očekuju se velika ulaganja u željeznicu koja će biti pokretač novog investicijskog ciklusa koji će donijeti mnoge koristi hrvatskom gospodarstvu, najavio je u Zagrebu, na predstavljanju investicijskih projekata HŽ Infrastrukture potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.
Željeznica je jedan od ključnih Vladinih strateških interesa, a da je to tako govori iznos od 2,5 milijarde eura kolika je vrijednost željezničkih projekata koji su trenutačno u fazi projektiranja ili pripreme za projektiranje, dodao je. Upravo ti projekti su po njegovu mišljenju temelj za novi razvojni ciklus, čemu treba pribrojiti 400 milijuna eura vrijedne projekte koji su dovršeni, u tijeku ili pred ugovaranjem. Željeznički projekti će se najvećim dijelom financirati iz fondova EU-a, a država će se eventualno zaduživati za manji dio sredstava koje će morati osigurati kao vlastitu komponentu, kazao je Grčić.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić rekao je da je cilj ulaganja u željeznicu, koja bi do 2020. godine trebala dosegnuti 40 milijardi kuna, podignuti kakvoću pruga kako bi teretni promet mogao teći brzinama od 120, a putnički 160 kilometara na sat. Prioritet u ulaganjima imat će pruge na 5b i 10. paneuropskom koridoru pri čemu je ipak najvažniji riječki prometni pravac, jer takvi signali dolaze od međunarodne poslovne zajednice koja ističe važnost Luke Rijeka za plasman svojih roba u Europu.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić izvijestio je da je HŽ Infrastruktura korisnik europskih sredstava od 2008. te da su od tada završena dva projekta u vrijednosti 71,6 milijuna eura. U tijeku su radovi na jednome projektu u vrijednosti 35,8 milijuna eura, projektiraju se radovi u vrijednosti 25,8 milijuna eura, a trenutačno su otvoreni natječaji za izbor izvođača za projektiranje vrijedni 15 milijuna eura, rekao je Peričić. Najavio je da se uskoro raspisuju natječaji za sredstva iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u vrijednosti od 230 milijuna eura, a u pripremi za apliciranje su i drugi veliki projekti u vrijednosti većoj od 500 milijuna eura.