Izdvajamo - Bosna i Hercegovina

Barel nafte pojeftinio za 70, a gorivo za 30 odsto

Vlasnici benzinskih pumpi u RS maksimalno su iskoristili naftni rat koji vode najveći proizvođači "crnog zlata" i najmoćnije globalne sile i napunili džepove, jer je pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu od 70 odsto pratilo pojeftinjenje goriva u maloprodaji za samo 30 odsto.

Vrijednost barela sirove nafte na svjetskom tržištu polovinom januara 2014. godine bila je 107,25 dolara, a prosječna cijena litra goriva u RS 2,40 KM. Barel nafte na svjetskim tržištima skliznuo je u petak na jedva iznad 30 dolara, a prosječna cijena goriva trenutno je 1,70 KM. To znači da je "crno zlato" na svjetskom tržištu pojeftinilo za čak 70 odsto, a gorivo za samo 30 procenata. S obzirom na to da u pomenutom periodu nije bilo većih promjena u oporezivanju naftnih derivata, razlika u vidu ekstraprofita završila je u džepovima vlasnika rafinerija i domaćih naftaša.

Vlasnici benzinskih pumpi umjesto suvislih odgovora o drastično neproporcionalnom pojeftinjenju sirove nafte i naftnih derivata izgovor traže u visokim dažbinama i prebacuju krivicu na državu tvrdeći da im je propisala visoke namete. Kao razlog za sporiji pad cijena goriva navode i visoke transportne troškove iako su i oni pali zbog jeftinijih naftnih derivata.

Zamjenik predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS Saša Ćejić objašnjava da se cijena goriva na pumpama sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela.

- U fiksni dio, koji se ne mijenja, spadaju akciza od 0,35 KM po litru, putarina od 0,15, taksa za autoputeve od 0,10 i PDV koji po litru iznosi 0,25 KM. Kada se sve sabere dobijamo iznos od 0,85 KM, koji se ne može korigovati. Dažbine koje uzima država se dodaju na cijenu rafinerijske nafte koja iznosi oko 0,70 KM po litru. Sa druge strane, marža u maloprodaji iznosi od sedam do 11 odsto. Važan parametar pri određivanju cijene goriva je i kurs dolara prema domaćoj valuti. Gorivo u Srpskoj je najjeftinije u regionu, a svako pojeftinjenje ide isključivo preko naših leđa - kazao je Ćejić navodeći da nas za desetak dana očekuje novo pojeftinjenje, ali nije mogao reći za koliko procenata.

Ekonomski analitičar Goran Radivojac kaže da je činjenica da pad cijene goriva u maloprodaji procentualno ne prati pad vrijednosti sirove nafte na svjetskom tržištu. On ističe da se djelimično može uvažiti argument naftaša da je visok nivo fiksnih opterećena na naftne derivate i navodi da kajmak na kretanju cijene goriva kupe i drugi poput prevoznika, trgovaca i pojedinih proizvodnih grana.

- Karakteristike malog tržišta poput našeg je neelastičnost cijena hrane i drugih životnih potrepština, prevoza i komunalnih usluga koje poskupljuju čim cijena goriva poraste, ali se ne smanjuju srazmjerno padu cijene goriva. Pumpadžijama u cijeloj priči pripada najmanji dio kolača, jer su fiksna opterećenja velika. Kajmak ubiru prevoznici, trgovci, pekari i svi drugi čiji posao značajno zavisi od cijene goriva - istakao je Radivojac koji procjenjuje da će se cijena sirove nafte zadržati na niskom nivou tokom većeg dijela godine.

Stanovništvo nije značajnije osjetilo benefite pada cijena sirove nafte, jer osim vlasnika benzinskih pumpi cijene nevoljno spuštaju i drugi pružaoci usluga poput prevoznika, komunalaca, trgovaca i drugih. Predsjednik Pokreta potrošača RS Dragutin Bošković kaže da ne postoji opravdanje za samovolju prevoznika i proizvođača koji nisu snizili cijene ni za fening.

- Vlast im je dala slobodu za formiranje cijena pa ih mogu slobodno i udvostručiti kada cijena nafte na svjetskom tržištu raste, a sa druge strane, nisu primorani da ih snize ni kada cijena nafte drastično padne - kaže Bošković.