Izdvajamo - Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina je po pitanju e-uprave pretposljednja u Evropi

Dok se o digitalizaciji govori svakom prilikom i ističu njeni benefiti, građani u BiH i dalje se suočavaju sa čekanjem u redovima, hodanjem od šaltera do šaltera u prikupljanju papirologije.

Jednostavniji sistem

Pandemija koronavirusa, prema riječima Dine Bojčića iz Unije Smart Accounting, potakla je naš javni sektor da se malo više okrene digitalizaciji.

- I prije pandemije UIOBiH je omogućio elektronsko podnošenje PDV prijava i ostalog, što je umnogome olakšalo poslovanje kompanijama. Slična situacija je i s Poreznom upravom RS-a, koja je omogućila većinski dostavljanje potrebnog elektronskim putem. Kada je u pitanju Porezna uprava FBiH, nju je korona takoreći natjerala da preko noći omogući dostavljanje poreznih prijava elektronskim putem. Iako to nije do kraja digitalizovano, ipak je bolje nego što je bilo. Digitalizacija bi nam donijela pojednostavljen sistem. Neće ona ništa radikalno promijeniti, ali bi sistem bio jednostavniji, kazao je Bojčić.

Inače, za potpunu primjenu e-poslovanja, e-uprave, e-zdravstva i drugih e-usluga potreban je, između ostalog, elektronski potpis.

- Zakonski okvir koji omogućava primjenu elektronskog potpisa postoji. Imamo uspostavljen registar ovjerilaca u kojem je za sada certificirana samo kompanija Halcom. Uprava za indirektno oporezivanje bi trebala u prvom kvartalu ove godine postati certificirano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, čime ćemo dobiti i e-potpis državne institucije koji u potpunosti mijenja ručni potpis i pečat, a što je sjajan resurs za primjenu u drugim javnim sistemima. No to ne znači da je posao gotov. Naše državno zakonodavstvo je neophodno i veoma je važno uskladiti sa važećom EU direktivom, a državni i entitetski nivoi vlasti trebaju osigurati interoperabilnost sistema elektronskog potpisa u cijeloj zemlji i izvan nje, na šta su se obavezali u setu Zajedničkih socioekonomskih reformi za period 2019 - 2022. godine.

Baš zato što su se obje entitetske vlade obavezale na nastavak procesa, iznenađuje da politički predstavnici RS-a u Parlamentu Bosne i Hercegovina politiziraju donošenje novog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije. Nikome nije jasno zašto iz RS-a insistiraju na tome da Nacrt zakona krši ustavno načelo podjele nadležnosti između nivoa institucija države i entiteta kada je uspostava Ureda za nadzor i akreditaciju pri MKTBiH propisana državnim Zakonom o elektronskom potpisu iz 2006. godine, glasovima većine zastupnika iz oba entiteta, a Zakonom mu je data nadležnost da vrši akreditaciju i nadzor certifikacionih tijela na teritoriji cijele BiH, istakao je Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje.

Svetlana Cenić, ekonomistica, kazala nam je kako je Zakon iz 2006. godine već zastario i kako treba donijeti novi.

- BiH je pretposlednja u Evropi. Celi svijet ide u pravcu digitalizacije, u pravcu uspostave e-trgovine, e-uprave... i mi ukoliko želimo ići ukorak s Evropom moramo nešto konkretno uraditi na tom planu. Privreda već sama radi koliko može, ne čekajući vlasti kojima će, nadam se, dopreti do mozga da ne možemo biti izopćeni od sveta, jer celi svet ide ka e-administraciji i svi su sretni zbog toga, samo je kod nas sve naopako, poručila je Cenić.

Ukorak sa svijetom se trudi da ide bankarski sektor. Prema riječima Berislava Kutle, direktora Udruženja banaka BiH, oni su izregulirali koliko su mogli sami.

- Jedan od naših problema jeste politička struktura koja ne omogućava brži razvoj BiH uključujući digitalizaciju jer mi smo jedna od rijetkih zemalja koja nema digitalni potpis. S druge strane, ako gledamo bankarski i IT sektor, puno toga se učinilo na digitalizaciji, od kartičnog poslovanja do poslovnica bez ljudi, ali naši ljudi nisu naučili, a i nemaju mogućnosti da koriste sve što digitala pruža, kazao je Kutle.

BiH ne propušta mnogo kada je u pitanu e-trgovina jer, kako je istakao Muhović, i u BiH se mogu primijeniti različiti sistemi za online narudžbe i plaćanja.

- Ipak, činjenica je da se stanovništvo Bosne i Hercegovine još boji plaćati online, a najbitniji razlog je manjak znanja da se prepozna legitiman od sistema online plaćanja koji zloupotrebljava povjerljive informacije s bankovnih kartica, rekao je Muhović.

S druge strane, kada je u pitanju e-administracija, tu BiH mnogo propušta.

- Počevši od uvođenja jedinstvenih elektronskih registara za preduzeća i socijalne fondove, što bi institucijama omogućilo bolju kontrolu i smanjenje zloupotreba, a građanima i privredi pomoglo u donošenju poslovnih odluka. Zatim, nemamo elektronske usluge koje bi građanima omogućile jednostavno dobijanje certifikata, uvjerenja, dokumenata, dozvola i termina u javnim ili zdravstvenim institucijama, a ako budu koristili e-potpis, sve bi to mogli bez da ikada vide bilo kog javnog službenika. Što se tiče nekih kompleksnijih sistema, poput e-državljanstva, legislativi i servisima za digitalne nomade, u BiH će se pričati kada to ne bude novina, već svjetski standard, naglasio je Muhović.

Ipak, bez obzira na beneficije digitalizacije, naši sagovornici nisu optimistični da će se bh. vlasti potruditi da što hitnije usvoje neophodne zakone i ubrzaju digitalni razvoj.

- Svijet ide ubrzano u digitalizaciju i ona će se morati koristiti i u BiH, ali ne vjerujem da će se vlasti potruditi da bilo šta same učine po tom pitanju, mišljenja je Kutle.

Vijeće ministara i entitetske vlade su se, kako je istakao Muhović, obavezale na “digitalnu transformaciju usluga svih nivoa vlasti kroz veće korištenje e-uprave i e-usluga” u Zajedničkim socioekonomskim reformama 2019 - 2022.

- Obavezali su se i na povećanje ulaganja u digitalnu infrastrukturu, unapređenje digitalnog ekosistema i poticanje digitalne transformacije zemlje, kao i na unapređenje digitalnih vještina stanovništva. Ako ih vapaj javnih službi i uprava ne potakne, ne vidim šta hoće. A javne službe i uprave su pokazale zavidnu fleksibilnost u vrijeme pandemije, koja je išla do mjere da se odgađa poštovanje važećih propisa kako bi se funkcionisalo i omogućilo kakvo-takvo poštovanje propisa i vođenje evidencija. To je za pohvalu, ali istovremeno i za značajnu kritiku samog sistema. Jer u vrijeme kada to nije ni teško, ni skupo, moramo uvesti sisteme koji će privatnom sektoru i građanima omogućiti da ne nose papire i formulare i da minimiziraju svoj kontakt s uposlenicima javnih institucija, smatra Muhović.

Birokratija

Bojčić je naglasio kako je nama neophodno pojednostavljenje poslovnog procesa, što čini mnogo više od samog elektronskog potpisa, uspostave e-uprave, e-administracije.

- Samo jednim zakonom se ne rješava naša birokratija. Pojednostavljenje je velika prilika za BiH. Svijet se mijenja, ljudi se sele i traže mjesto za život koje im odgovara u tom momentu, i BiH treba da radi na tome da omogući jednostavnije poslovanje svima koji žele da rade u BiH na pola godine ili duže, kazao je Bojčić.