Ministarstvo finansija Vlade Republike Srbije saopštilo je da je u prvoj polovini ove godine ostvareni deficit budžeta Srbije iznosio 26,4 milijarde dinara, a uključujući rashode iz projektnih zajmova 33,3 milijarde dinara.U saopštenju se navodi da su u junu ostvareni prihodi u iznosu od 84,7 milijardi dinara, a rashodi u iznosu od 86,6 milijardi dinara, što je rezultiralo mesečnim deficitom u iznosu od 1,9 milijardi dinara. Poreski prihodi u junu iznosili su 73,6 milijardi dinara, a donacije jednu milijardu dinara.
Ministarstvo finansija Vlade Republike Srbije saopštilo je da je u prvoj polovini ove godine ostvareni deficit budžeta Srbije iznosio 26,4 milijarde dinara, a uključujući rashode iz projektnih zajmova 33,3 milijarde dinara.
U saopštenju se navodi da su u junu ostvareni prihodi u iznosu od 84,7 milijardi dinara, a rashodi u iznosu od 86,6 milijardi dinara, što je rezultiralo mesečnim deficitom u iznosu od 1,9 milijardi dinara.
Poreski prihodi u junu iznosili su 73,6 milijardi dinara, a donacije jednu milijardu dinara.
Fiskalna strategija za 2015. godinu sa projekcijama za 2016. i 2017. godinu i Zakon o budžetu za 2015. godinu usvojeni su sa izmenjenom metodologijom planiranja i izveštavanja o kretanjima u javnim finansijama radi preciznog i transparentnog praćenja prihoda, rashoda i rezultata republičkog budžeta i budžeta opšte države.
Glavna promena odnosi se na uključivanje tzv. rashoda "ispod crte" u obračun deficita.
Ovi rashodi odnose se na finansijske transakcije kao što su plaćanje aktiviranih garancija, dokapitalizacije banaka i drugih finansijskih institucija, preuzimanje dugova javnih preduzeća i drugi oblici budžetskog finansiranja vanbudžetskih organizacija.
Ministarstvo finansija je, zajedno sa januarskim podacima o makroekonomskim i fiskalnim kretanjima, objavilo i revidirane podatke usklađene sa novom metodologijom, za period od 2005. do 2014. godine.
U junu se uplaćuje porez na dobit pravnih lica prema godišnjem obračunu, tako da je prihod u ovom mesecu znatno viši u odnosu na ostale mesece.
Usled prenosa dela uplate majskih akciznih obaveza u jun, po osnovu kalendarskog efekta, znatno je skočio i prihod od akciza.
Osim toga, u julu se utvrđuju novi iznosi akciza na duvanske proizvode, što je rezultiralo povećanim uvozom i proizvodnjom u prethodnom periodu i većim prilivom akciza.
Po osnovu PDV-a u junu je naplaćeno 28,5 milijardi dinara.
Na niži prihod, u poređenju sa prethodnim mesecima, značajno je uticala dinamika isplate povraćaja PDV-a s obzirom na to da je tokom juna dospela isplata povraćaja i za majske i za junske uplate PDV-a.
Porez na dohodak je nešto viši u odnosu na prethodne mesece zbog početka uplata godišnjeg poreza na dohodak, a preostali poreski prihodi su naplaćeni u skladu sa očekivanjima.
Neporeski prihodi ostvareni su u iznosu od 10,2 milijarde dinara, od čega je 1,1 milijarda dinara po osnovu uplate dobiti Aerodroma Nikola Tesla u Beogradu.
Glavni razlog većih rashoda u junu, u odnosu na maj, jesu obaveze po osnovu kamata.
Rast subvencija rezultat je većih poljoprivrednih subvencija, što je uobičajeno za letnji period.
Transferi organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja (Fond PIO, RFZO, NSZ i Fond SOVO) iznosili su 17,8 milijardi dinara, a najveći deo se odnosi na transfer za penzije u iznosu od 17,1 milijarde dinara.
Na isplatu plata zaposlenima utrošeno je 18,8 milijardi dinara.
Na nivou opšte države u prvoj polovini godine zabeležen je deficit u iznosu od 35,3 milijardi dinara, dok je deficit u junu iznosio 8 milijardi dinara.
Prema dogovoru sa MMF-om, maksimalni iznos deficita za prvih šest meseci utvrđen je na nivou od 96,3 milijardi dinara.
Bolji rezultat od planiranog sa prihodne strane u najvećoj meri posledica je visoke uplate dividendi i dobiti javnih preduzeća u iznosu od približno 27 milijardi dinara.
Pored toga, bolja od očekivane je i naplata poreskih prihoda, pre svega PDV-a, akciza na duvanske proizvode i derivate nafte i doprinosa.
Sa rashodne strane najveći efekat je imalo slabo izvršenje kapitalnih izdataka, kao i otpremnina za radnike preduzeća u restrukturiranju.
Posmatrano po delovima opšte države, kod AP Vojvodina suficit iznosi 2,5 milijardi dinara, dok na nivou lokalnih samouprava suficit iznosi 6,2 milijardi dinara, od čega je samo u maju ostvaren suficit u iznosu od 3,3 milijardi dinara zahvaljujući uplati kvartalnih obaveza po osnovu poreza na imovinu.
Što se tiče fondova socijalnog osiguranja, Nacionalna služba za zapošljavanje i RFZO su u blagom suficitu, dok su PIO fond i Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika (SOVO) u deficitu 3,4 milijarde i 0,5 milijardi dinara.