Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Aleksandra Sofronijević uputila je danas, povodom Dana železničara Srbije i 141-godišnjice postojanja srpskih železnica, čestitku svim zaposlenima u preduzećima koja se bave ovim vidom saobraćaja.
„Svim radnicima u železnici, onima koji tek započinju svoje karijere i posebno onima koji završavaju svoj radni vek, želim da izrazim veliku zahvalnost. U najtežim trenucima, kada je ovaj sistem bio zanemaren, niste odustali i sačuvali ste veru u budućnost srpskih železnica.
Danas, zahvaljujući podršci i odlukama državnog rukovodstva, sa predsednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem na čelu, uz vaše angažovanje i posvećenost zajedničkom cilju, srpske železnice zauzimaju mesto koje im i pripada na mapi evropskih razvijenih saobraćajnica.
Nastavićemo da zajedno radimo na modernizaciji i izgradnji novih kilometara pruga, jer je efikasna železnica jedan od glavnih pokretača ekonomskog razvoja naše zemlje.
Gradeći modernu železnicu, gradimo i modernu Srbiju. Hvala vam na tome i neka vam je sa srećom vaš dan – Dan železničara u Srbijiˮ, navela je ministarka.
Sofronijević je podsetila na to da je u protekloj deceniji rekonstruisano skoro 900 kilometara pruga širom Srbije, izgrađeno 108 kilometara novih pruga, dok je u narednim godinama planirana izgradnja i modernizacija još oko 2.000 kilometara koloseka.
Takođe, kako je dodala, radi se na modernizaciji pruge Niš–Dimitrovgrad i Niš–Brestovac, gradi se novi niški železnički čvor, najsavremeniji Jedinstveni dispečerski centar, kao i novi železnički most u Tomaševcu.
U narednim godinama predstoji nam izgradnja brze pruge od Beograda do Niša, kao i rekonstrukcija i modernizacija pruga Beograd–Šid, Niš–Preševo, Stalać–Kraljevo–Rudnica, Ostružnica–Batajnica i mnogih drugih.
Prvi redovan voz iz Beograda do Niša krenuo je 15. septembra 1884. godine i na taj način uspostavljen je železnički saobraćaj na prvoj pruzi izgrađenoj u našoj zemlji.
Tadašnja Kraljevina Srbija upisala se time na železničku mapu sveta. Sa 243 kilometra pruga, pridružila se malobrojnom društvu država koje su krajem 19. veka imale izgrađenu železnicu, kao najsavremeniji vid transporta toga doba.