Izdvajamo - Bosna i Hercegovina

Firme iz BiH dobijaju nove šanse za rad u Njemačkoj, ali poslova sve manje

Najviše dozvola namijenjeno je građevinskim firmama, iako iz ovog sektora upozoravaju da je situacija izuzetno teška i da se broj poslova za bh. preduzeća smanjuje.

"Za Republiku Srpsku, od ukupnog broja, raspoređuje se 506 dozvola, i to 222 za građevinarstvo, za izolaterstvo 136, dok je za ostale djelatnosti raspoređeno 148 dozvola", saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako navode, Federaciji BiH pripalo je 1.013 dozvola, od čega za građevinarstvo 446, izolaterstvo 270, za ostale djelatnosti 297, a od 391 dozvole posebnog kontingenta, 172 odnose se na građevinarstvo, 104 na izolaterstvo, a 115 na ostale djelatnosti.

Kvota od 412 dozvola posebnog kontingenta raspodjeljuje se u omjeru dvije trećine za preduzeća iz FBiH i jedna trećina za firme iz Republike Srpske sa većinskim vlasništvom kapitala pravnih i fizičkih lica iz Slovenije, a u nedostatku takvih preduzeća i ostala preduzeća iz BiH.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da je aktuelna situacija u sektoru detašmana veoma teška i zabrinjavajuća.

"Broj detašmana još nije dostigao nivo prije pandemije. Prije korone imali smo oko 2.000 radnika na detašmanima, dok je taj broj sada oko 1.910", kazao je Petrović.

Prema njegovim riječima, situacija što se tiče detašmana nikad nije bila lošija.

"Privatne investicije, na kojima najviše rade naša privredna društva, znatno su smanjene. Posebno je pogođena gruba gradnja, koja je opala za oko 29 odsto", naglasio je Petrović.

Dodatni problem predstavlja i hroničan nedostatak radne snage.

"Fali zanatlija u svim oblastima, što dodatno otežava održavanje postojećeg kontingenta detašmana. Naše firme se nalaze u nezavidnoj poziciji", upozorava Petrović.

Govoreći o stanju na njemačkom tržištu, Petrović navodi da je došlo do zasićenja u sektoru građevinarstva.

"Njemačka je prethodnih godina bilježila ekspanziju u gradnji, ali sada se realizuju samo projekti započeti ranije. Firme koje se bave završnim radovima, montažom i fasaderskim poslovima još imaju posla, ali ako se sektor grube gradnje ubrzo ne oporavi, i oni će osjetiti posljedice", rekao je on.

Petrović pojašnjava da se firme rijetko u potpunosti povlače sa stranih tržišta, ali prilagođavaju poslovanje okolnostima.

"Obično smanje broj zaposlenih, čekaju bolja vremena i funkcionišu sa minimalnim kapacitetom. Dio radnika se privremeno vraća na domaće tržište, dok se situacija ne popravi", zaključio je Petrović.

Nenad Stanišljević, tehnički direktor Građevinskog preduzeća "Vranica" Banjaluka, koje posluje u Njemačkoj preko detašmana, kazao je za "Nezavisne novine" da je građevinska industrija u Njemačkoj unazad nekoliko godina u jako velikoj krizi, što se odražava i na domaća preduzeća koja tamo posluju.

"Osjeti se nedostatak investicija, a čim je manje investicija, smanjen je obim posla", kazao je Stanišljević i istakao da su se mnoge firme iz regiona povukle iz Njemačke.

Kako je pojasnio, očekivali su da će ove godine da bude bolje poslovanje za domaće firme koje rade preko detašmana, ali ističe da se to nije desilo.

"Firme koje se bave grubim građevinskim radovima posluju na ivici rentabilnosti", rekao je Stanišljević.

Detašman je poseban vid poslovne saradnje između preduzeća sa teritorije jedne države koje, na osnovu sklopljenog ugovora, sa preduzećem iz druge države izvodi radove u toj državi.

Naši građevinci već godinama dobijaju detašmane za poslove u Njemačkoj, a oni se dodjeljuju preduzećima koja su u prethodnoj godini imala najbolje poslovne rezultate u Srpskoj i Njemačkoj.