Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

Na uvoz u BiH otišlo 50 miliona KM

Iako je količina uvezenog sladoleda ove godine manja nego lani, vrijednost uvoza znatno je porasla.

Za prvih osam mjeseci 2025. godine u BiH je uvezeno 7,14 miliona kilograma sladoleda, vrijednih 45,52 miliona KM, dok je ove godine uvezeno 6,5 miliona kilograma, ali je vrijednost dostigla 50,33 miliona KM.

Drugim riječima, uvoz je količinski smanjen za gotovo 638 tona, odnosno 8,9 odsto, ali je vrijednost uvoza povećana za 4,82 miliona KM, odnosno 10,6 odsto.

Istovremeno, domaći proizvođači su ove godine povećali izvoz. U prvih osam mjeseci iz BiH je izvezeno 1.086.821 kilogram sladoleda, dok je u istom periodu prošle godine izvezeno 743.914 kilograma.

Vrijednost izvoza porasla je sa 4,1 milion KM, koliko je iznosila za osam mjeseci 2025. godine, na 5,63 miliona KM ove godine, što je povećanje od 37,2 odsto.

Međutim, uprkos rastu izvoza, razlika između uvoza i izvoza i dalje je ogromna. BiH je za osam mjeseci ove godine uvezla oko 5,41 milion kilograma sladoleda više nego što ga je izvezla.

Kada je riječ o novcu, vrijednost uvoza bila je za čak 44,71 milion KM veća od vrijednosti izvoza.

Najviše sladoleda u BiH stiže iz Hrvatske i Srbije. Iz Hrvatske je ove godine uvezeno više od 3,1 milion kilograma, vrijednih gotovo 20 miliona KM, dok je iz Srbije stiglo oko 2,6 miliona kilograma, vrijednih 21,69 miliona KM.

Zanimljivo je da je upravo kod Srbije zabilježen veliki rast vrijednosti uvoza. Iako je količina uvezena iz Srbije smanjena u odnosu na prošlu godinu, vrijednost je porasla sa 17,1 milion na 21,69 miliona KM.

Na izvoznoj strani, najveće tržište je Srbija, gdje je za osam mjeseci plasirano oko 423.000 kilograma sladoleda, vrijednih 2,11 miliona KM.

Slijedi Hrvatska sa više od 308.000 kilograma, vrijednih 1,64 miliona KM, dok je u Sloveniju izvezeno oko 215.000 kilograma, vrijednih 957.000 KM.

Na svakih oko 100 kilograma sladoleda koji su ušli u BiH, iz zemlje je izašlo svega oko 17 kilograma.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana "ToPeeR" iz Doboja, rekla je da BiH nema dovoljno razvijene sopstvene proizvodne kapacitete, zbog čega se, kako kaže, oslanja na uvoz.

"Mi uvozimo hranu, ne razvijamo sopstvene kapacitete, što znači da nemamo ni plan. Mogli smo dati podsticaje malim preduzetnicima da počnu da se bave proizvodnjom sladoleda. Nije skupa proizvodnja, nije teška proizvodnja, imamo školovane kadrove za tako nešto", rekla je Šešlija.

Ona smatra da se domaća proizvodnja ne podstiče dovoljno, dok se istovremeno novac izdvaja za uvoz.

"Međutim, to nam ne pada na pamet, vjerovatno na taj način pokrivamo neke druge dogovore i neke uslove koje nam postavljaju zemlje iz kojih uvozimo sladoled", navela je Šešlija.

Prema njenim riječima, građani često ne prave razliku između domaćeg i uvoznog sladoleda, već prilikom kupovine biraju jeftiniji proizvod.

"Ono što znam sigurno jeste da građani ne znaju razliku između domaćeg i uvoznog sladoleda, što znači da se kupuje jeftiniji sladoled. Bilo bi logično da je taj proizvod proizveden u BiH, a ne da ga uvozimo iz Slovenije i Njemačke", rekla je Šešlija.

Ona je ocijenila da je to primjer odsustva podsticajnih politika prema malim preduzetnicima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.