Problematični krediti pali na 6,1 odsto

Bez autora
Jul 30 2017

Udeo problematičnih kredita (NPL) u bankarskom sistemu Srbije pao je u maju na 16,1 odsto, što je najniži procenat od 2010. godine.U avgustu 2015. godine, kada je donet akcioni plan za rešavanje ovog problema, loši zajmovi činili su 22,2 odsto svih zajmova, što znači da su za gotovo dve godine smanjeni za više od šest odsto, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS). Problematični krediti se i dalje smanjuju i u ovoj godini su prema podacima iz juna pali na 15,8 odsto ukupnih kredita.

Problematični krediti pali na 6,1 odstoUdeo problematičnih kredita (NPL) u bankarskom sistemu Srbije pao je u maju na 16,1 odsto, što je najniži procenat od 2010. godine. U avgustu 2015. godine, kada je donet akcioni plan za rešavanje ovog problema, loši zajmovi činili su 22,2 odsto svih zajmova, što znači da su za gotovo dve godine smanjeni za više od šest odsto, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS). Problematični krediti se i dalje smanjuju i u ovoj godini su prema podacima iz juna pali na 15,8 odsto ukupnih kredita.

Jorgovanka Tabaković, guverner NBS, na predstavljanju izveštaja o stabilnosti finansijskog sistema rekla je da je pad NPL-a od šest odsto potvrda da sistemski pristup NBS, vlade i tržišnih učesnika daje željene rezultate.

Prema rečima čelnih ljudi NBS, moglo se čuti da su banke loše zajmove smanjile naplatom, otpisom i prodajom potraživanja. Banke su u 2016. godini naplatile potraživanja u vrednosti 87 milijardi dinara, otpisale su 45 milijardi dinara, a ustupile, odnosno prodale potraživanja vredna 30 milijardi dinara. Čelne ljude centralne bankarske institucije posebno raduje što je kod kredita privrede postignut pad NPL-a od čak 9,5 odsto, a najveći je bio u sektoru građevinarstva, gde ih je manje za osam milijardi dinara, i trgovini, gde ih je manje 22 milijarde dinara.

Guverner Tabaković je rekla i da je finansijski sistem, uprkos spoljnim rizicima u zoni evra i različitim monetarnim politikama Evropske centralne banke i američkog FED-a, ostao visokokapitalizovan, visokolikvidan i stabilan u prošloj godini. Dodala je da je prošle godine kreditiranje stanovništva bilo 33 odsto veće nego 2015, pri čemu su u ukupnim plasmanima 75 odsto činili dinarski krediti.

Tabakovićeva je rekla i da bruto devizne rezerve na današnji dan iznose 9,7 milijardi, a da neto devizne rezerve iznose osam milijardi evra, što je, kaže, ono što omogućava nizak nivo premije rizika zemlje. Prema njenim rečima, samo 1,7 milijardi evra su obaveze prema bankama, a sve ostalo su rezerve koje omogućavaju stabilnost. Pri tome se sve vreme izmiruju dospele obaveze koje je država preuzela.

Ona je rekla da je, prema preliminarnim procenama, javni dug zemlje na kraju juna dodatno pao na 65,7 odsto BDP-a.

Pritisci na jačanje dinara do kraja leta

Pritisci na jačanje dinara potrajaće do kraja leta, nakon čega će uobičajeno doći do suprotnog kretanja. Pred kraj godine očekuje se tradicionalno slabljenje zbog plaćanja dospelih kredita i energenata, rekla je Jorgovanka Tabaković.

NBS je od početka godine kupila 640 miliona evra, a prodala 345 miliona evra i tako ostvarila pozitivan skor od 295 miliona evra, za koliko su povećane devizne rezerve.

Tabakovićeva je naglasila da bi sa aspekta centralne monetarne vlasti bilo neozbiljno u ovom trenutku prognozirati nivo pritisaka na dinar u predstojećem periodu, poručivši da će NBS kao i do sada intervenisati na međubankarskom tržištu u oba pravca, kako bi obezbedila stabilnost domaće valute.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik