Srpska drvna industrija konkurentna na stranim tržištima

Bez autora
Nov 15 2015

Drvna industrija jedna je od retkih koja konstantno ostvaruje višak u spoljnotrgovinskoj razmeni i ukupan izvoz nameštaja do oktobra ove godine iznosio je 250 miliona dolara. Time je ostvaren suficit od 142 miliona dolara i to najviše prodajom na tržišta Češke, Španije i Nemačke.U Srbiji posluju 2.182 firme drvne industrije, a trećina od tog broja proizvodi nameštaj - oko 700 preduzeća i ona zapošljavaju oko 13.000 radnika. Koliko Srbija ima potencijala da bude konkurentna na stranim tržištima?

Drvna industrija jedna je od retkih koja konstantno ostvaruje višak u spoljnotrgovinskoj razmeni i ukupan izvoz nameštaja do oktobra ove godine iznosio je 250 miliona dolara. Time je ostvaren suficit od 142 miliona dolara i to najviše prodajom na tržišta Češke, Španije i Nemačke. U Srbiji posluju 2.182 firme drvne industrije, a trećina od tog broja proizvodi nameštaj - oko 700 preduzeća i ona zapošljavaju oko 13.000 radnika. Koliko Srbija ima potencijala da bude konkurentna na stranim tržištima?

Prosečan ruski kupac, kada oprema kuću prvo gleda dizajn, cenu, kvalitet i praktičnost, pa tek onda proizvođača i zemlju porekla.

Sudeći po tome što nam je ove godine izvoz nameštaja veći za 11 odsto, srpski proizvođači zadovoljavaju ukus stranih klijenata. Kompanija u Ćupriji godinama za "Ikeu" pravi delove nameštaja od drveta.

"Tu smo negde oko 200 radnika, sa godišnjim obrtom oko 3.300.000 evra, ove godine nadamo se da ćemo da imamo povećanje", kaže Stevan Lukić iz "Standard furniture Serbia" iz Ćuprije.

Ove godine, međutim, povećan je izvoz finalnih proizvoda. U nekim srpskim firmama je čak 70 odsto nameštaja namenjeno za strana tržišta.

"Izvozimo na prostor ruske federacije u Rusiju. Dosta smo izvozili za Ukrajinu, za Belorusiju, naravno za EU, radimo dosta modela i za italijansko tržište. Njima je najvažniji odnos cene i kvaliteta", kaže Ema Polić iz "Atlas-a" Užice.

Zoran Berbatović iz Privredne komore Srbije kaže da je kilogram drveta ugrađen u jednu stilsku komodu sedam puta skuplji nego u drvnoj građi, tako da je samim tim mnogo bolje izvoziti finalne proizvode.

Dodaje da je pre desetak godina dominantan bio izvoz delova nameštaja ali da su sada postignuti dobri rezultate u završnoj obradi.

Tržišta u regionu više su zainteresovana za jeftiniji, pločasti nameštaj, dok kupci iz Evropske unije traže kvaliteniji, masivan.

Konkurencija u industriji nameštaja je žestoka. Da bi povećali izvoz, srpski proizvođači pored funkcionalnsti sve više pažnje posvećuju dizajnu i sve češće koriste ekološke materijale jer je to najtraženije na tržištu.

"Verujem da Srbija ima potencijala. Video sam i male i velike proizvođače. Mi tražimo one koji bi mogli da rade s nama i izvoze u Veliku Britaniju stolove i stolice, spavaće sobe, krevete, kancelarijski nameštaj", ističe Majkl Britn iz "Gud vil solušn" iz Engleske.

Đani Mućareli iz "Osama tehnolodži" kaže da je Italija prilično zatvoreno tržište za uvoz nameštaja jer je ona na tom polju jedan od lidera u Evropi. Dodaje da Srbija ipak ima šansu da neke vrste nameštaja proda u Italiji.

Da Srbija ima svoje mesto na stranim tržištima govore i očekivanja da će izvoz drvne industrije do kraja godine dostići cifru od 500 miliona dolara, a da će suficit premašiti 200 miliona dolara.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik