U ovoj godini inspekcija u USK zatekla 213 osoba bez ugovora o radu

Bez autora
Nov 16 2014

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona tokom deset mjeseci ove godine prilikom inspekcijskih nadzora zatekla je 213 osoba bez ugovora o radu. Raduje činjenica da se "rad nacrno“, prema podacima inspekcije, značajno smanjuje u odnosu na prethodne dvije godine.Direktnim radom naših inspektora, nalaganjem upravnih mjera putem rješenja da se obustavi ili se otkloni taj dio neusklađenosti u skladu sa Zakonom o radu, veliki broj poslodavaca je te ljude i prijavio. Oko 34 posto poslodavaca od ovih 213 su prijavili te osobe koje smo mi zatekli bez ugovora o radu, kazala je za Agenciju Fena glavna kantonalna inspektorica za rad, radne odnose i zaštitu na radu Sena Družić.

U ovoj godini inspekcija u USK zatekla 213 osoba bez ugovora o raduKantonalna uprava za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona tokom deset mjeseci ove godine prilikom inspekcijskih nadzora zatekla je 213 osoba bez ugovora o radu. Raduje činjenica da se "rad nacrno“, prema podacima inspekcije, značajno smanjuje u odnosu na prethodne dvije godine.

- Direktnim radom naših inspektora, nalaganjem upravnih mjera putem rješenja da se obustavi ili se otkloni taj dio neusklađenosti u skladu sa Zakonom o radu, veliki broj poslodavaca je te ljude i prijavio. Oko 34 posto poslodavaca od ovih 213 su prijavili te osobe koje smo mi zatekli bez ugovora o radu - kazala je za Agenciju Fena glavna kantonalna inspektorica za rad, radne odnose i zaštitu na radu Sena Družić.
 
Ističe da su pomaci evidentni u oblasti šumarstva i građevinarstva, ali da u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima i dalje "cvjeta rad na crno“, a pojedini poslodavci taj prekršaj ponavljaju i više puta.
 
Stoga u ovoj inspekciji smatraju da je potrebno povećati iznose novčanih kazni da bi se toj pojavi stalo ukraj. Dodatni problem stvara i činjenica što Zakon o prekršajnom postupku Federacije BiH (FBiH) predviđa i daje mogućnost da poslodavac ukoliko odmah uplati prekršajni nalog, plati polovinu iznosa.
 
- To je povoljnost što se tiče uplate kazne za prekršaj kod poslodavaca, ali u ovom dijelu da se restriktivni dio uvede da poslodavac dobiva veće prekršajne naloge, što smo mi zastupali stav, ali nema sluha od predlagača zakona - istakla je Družić.
 
S druge strane, dodaje, zahvaljujući toj odredbi sada je puno bolja i redovnija naplata prekršajnih naloga što je značajan ekonomski pomak, u odnosu na situaciju, koja je bila ranije. Poslodavci su, po njenim riječima, najčešće podnosili zahtjev za sudsko odlučivanje.

Po dosadašnjoj praksi, kako je kazala, rijetko je sud donosio odluke o povećanju iznosa na prekršajnom nalogu, već su to pretežno bile uvjetne kazne ili one, koju su inspektori svojim prekršajnim nalogom konstatirali.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik