Banjaluka: Legalizovano 2.809 objekata

Bez autora
Jul 15 2015

Na području grada od 2008. godine do danas legalizovano je 2.809 objekata a u gradsku kasu se od tog procesa slilo 8,07 miliona maraka. Ovi podaci stoje u informaciji o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata o kojoj će raspravljati odbornici Skupštine grada na zasjedanju 23. jula. Za nepunih sedam godina podneseno je ukupno 11.203 zahtjeva za legalizaciju. Riješeno je 6.273 predmeta a aktivno se radi na još 4.930 izrade građevinskih dozvola, navedeno je u ovoj informaciji. Analize iz ove informacije su pokazale da je najveći odziv za legalizaciju bio 2008. godine kada je primljeno 7.157 zahtjeva. Odluka o legalizaciji iz 2011. godine kao ni Zakon iz 2013. godine nisu dali veći rezultat, odnosno odziv građana je bio krajnje nezadovoljavajući, konstatovano je u dokumentu uz podatke da je od 2011. do 2012. primljeno 1.567 predmeta a od 2013. do 2015. godine 2.479. Procjena je da se na podruju grada nalazi između 15.000 i 20.000 bespravno podignutih objekata.

Na području grada od 2008. godine do danas legalizovano je 2.809 objekata a u gradsku kasu se od tog procesa slilo 8,07 miliona maraka.

Ovi podaci stoje u informaciji o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata o kojoj će raspravljati odbornici Skupštine grada na zasjedanju 23. jula.

- Za nepunih sedam godina podneseno je ukupno 11.203 zahtjeva za legalizaciju. Riješeno je 6.273 predmeta a aktivno se radi na još 4.930 izrade građevinskih dozvola - navedeno je u ovoj informaciji.

Analize iz ove informacije su pokazale da je najveći odziv za legalizaciju bio 2008. godine kada je primljeno 7.157 zahtjeva.

- Odluka o legalizaciji iz 2011. godine kao ni Zakon iz 2013. godine nisu dali veći rezultat, odnosno odziv građana je bio krajnje nezadovoljavajući - konstatovano je u dokumentu uz podatke da je od 2011. do 2012. primljeno 1.567 predmeta a od 2013. do 2015. godine 2.479. Procjena je da se na podruju grada nalazi između 15.000 i 20.000 bespravno podignutih objekata.

Od ukupnog broja riješenih predmeta 6.273, izdato je 2.809 građevinskih dozvola ili 44,7 odsto.

- Ostalih 3.464 predmeta su riješeni izdavanjem rješenja o naknadnoj urbanističkoj saglasnosti, lokacijskih uslova, zaključaka o odbacivanju, obustavljanju, prekidu postupka i slično - precizirano je u informaciji.

Pojašnjavaju da je razlog za ovako mali procenat izdatih građevinskih dozvola u odnosu na broj podnesenih zahtjeva, rezultat niza problema.

- Građani su jednostavno nezainteresovani za pozitivno rješavanje zahtjeva jer ne dostavljaju dokaze neophodne za legalizaciju, teški socijalni status građana koji nisu u mogućnosti da plate troškove naknada te neriješeni imovinsko-pravni odnosi - pojašnjeno je u dokumentu.

Kada su u pitanju aktivni predmeti njih 4.930, u 333 slučaja su  izdati urbanističko-tehnički uslovi, lokacijski uslovi ali se čeka dopuna dokumentacije za koje investitor ima rok od 60 dana.

- Za 905 već je izdat jedan akt, te se čeka dopuna dokumentacije od strane investitora da bi se mogla izdati građevinska dozvola. Ostali se odnose na predmete iz ranijih postupaka legalizacije ali i na podnesene zahtjeve po odredbama novog zakona - rečeno je u informaciji.

Odbornik SNSD-a u Skupštini grada Dušan Čajić je rekao da je proces legalizacije problem koji se u gradu vuče dugi niz godina.

- Glavni razlog je to što se ljudi nalaze u lošoj finansijskoj situaciji i nemaju novca za legalizaciju. Kada bi im se ponudilo kompromisno rješenje koje bi drastično smanjilo cijenu naknada za legalizaciju taj problem u gradu bi bio riješen - naglasio je Čajić.

Nezavisni odbornik Milenko Jaćimović smatra da je posljednjim zakonskim promjenama sam proces legalizacije postao daleko složeniji.

- Lokalnim zajednicama su dodatno vezane ruke kada je u pitanju proces legalizacije. Nije predviđen minimum dokumentacije da se jedan objekat legalizuje ili da se proces ubrza - naveo je Jaćimović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik