Nekretnine - Hrvatska

Hrvatska među najgorim tržištima stambenih nekretnina na svijetu

Globalna kriza, koja je srušila tržišta kapitala i države gurnula u minuse, krenula je iz svijeta nekretnina, gdje je zbog pada vrijednosti stambenih objekata eksplodirao balon stvoren neodgovornim financiranjem građana.

Problem loših kredita metastazirao je u sve dijelove gospodarstva uzrokujući krizu koja je promijenila svjetsko tržište.

Zato američki ponor na tržištu nekretnina zabilježen od početka godine, a definiran kao recesija s dvostrukim dnom, predstavlja ozbiljan problem. Međutim, iako je u veljači zabilježen najveći pad američkog tržišta nekretnina u posljednjih 27 godina, Sjedinjene Američke Države tek su na 7. mjestu najgorih 11 tržišta na svijetu. Na nepopularnu listu zasjela je i Hrvatska, koju ugledni konzultant tvrtka Knight Frank smješta na četvrto mjesto najgorih tržišta stambenih nekretnina u svijetu. Tržište je palo 7,2 posto u godinu dana, a loša ocjena pojašnjava se rastom nezaposlenosti, sužavanjem ekonomije, ali i prosvjedima protiv Vlade.

Nije spomenut fond od desetak tisuća neprodanih stanova, koji su zagušili tržište i obeshrabrili investitore, a autor liste zanemario je činjenicu da je Hrvatska jedna od zemalja s najvećim postotkom građana koji posjeduju nekretninu. Gore od nas su Ukrajina i Litva, a među 11 najlošijih tržišta svrstana je i Češka.

Tako je regija dobila primat najgoreg mjesta za posao sa stambenim nekretninama u svijetu. Ipak, treba napomenuti da se Knight Frank u rangiranju vodio statističkim podacima o kretanjima na tržištu. Stručnjaci iz Colliers Internationala, koji su izradili detaljnu studiju tržišta regije, poručuju da će se oporavak pokrenuti s ulaganjima u komercijalne nekretnine tijekom 2011., nakon koje bi se pozitivni trendovi trebali prenijeti na građane i stambene objekte. Uz jugoistočnu Europu, na listi su tržišta Europske unije koja još nisu izašla iz recesije.

Tako je Irska zasjela na tron najgoreg tržišta stambenih nekretnina u svijetu, s padom od gotovo 11 posto, primarno zbog urušavanja bankarskog sektora, čija je stabilnost i sposobnost kreditiranja nužna za oporavak kupnje kuća i stanova. Španjolska je na 10. mjestu zbog visoke stope nezaposlenosti, a konzultanti iz Knight Franka vide oporavak Grčke i Portugala isključivo na temelju inozemnih kupaca. Ipak, unatoč lošim brojkama, nova američka kriza imat će veći utjecaj na kretanja sektora od Irske. Gotovo tri milijuna obitelji prošle je godine u SAD-u dobilo obavijest o ovrsi nad njihovom nekretninom, a osam milijuna građana kasni s plaćanjem hipoteke najmanje mjesec dana.

Zato se procjenjuje da će oko 48 posto hipoteka u 2011. postati problematično. Nove kuće i stanovi grade se sve manje, što pokazuje i povijesno najniži broj izdanih dozvola za građenje. Postotak Amerikanaca koji misle da je pametnije kupiti nego iznajmljivati životni prostor pao je na 63 posto, čemu zasigurno pridonosi podatak po kojem 23 posto građana opterećenih hipotekom otplaćuje kredit koji vrijedi više od nekretnine koju su za njega kupili.

Za utjehu Amerikancima može poslužiti pravilo iz Hrvatske po kojem se, uz stambeni kredit na rok od 30 godina, jedan stan kupuje za sebe, a drugi daruje banci. Bez obzira na to u kojoj se banci kredit podiže, cijene troškova kredita kreću se od 100 do gotovo 140 posto iznosa koji klijent od banke dobije.

Tako potpisom na ugovor o kreditu prosječni Hrvat plaća cijenu kvadrata najmanje dvostruko od njegove tržišne vrijednosti. Ako se povedemo tom računicom, ispada da svi vlasnici dugoročnih stambenih kredita otplaćuju dug koji premašuje cijenu nekretnine kojom su ga platili.