Nekretnine - Hrvatska

Kupci iz BiH kupuju osam puta više nekretnina u Hrvatskoj nego prije desetak godina

Iako je njihov udio na tržištu i dalje značajan, podaci Porezne uprave pokazuju velike promjene u strukturi kupaca u odnosu na 2016. godinu.

Najviše nekretnina i dalje kupuju Slovenci, koji su lani ostvarili 2.576 kupoprodaja, odnosno više od četvrtine svih stranih kupnji. Slijede Nijemci s 1.962 i Austrijanci s 875 kupnji.

Iza njih nalaze se kupci iz Bosne i Hercegovine s 464 kupnje, Češke s 460, Mađarske s 399, Poljske s 391 te Slovačke s 383. Među deset najzastupljenijih zemalja još su Italija s 241 i Srbija sa 185 kupoprodaja.

Sličan trend vidljiv je i kod drugih država. Broj kupnji iz Srbije povećao se šest puta, a iz Ukrajine 6,4 puta. Posebno je izražen rast među švicarskim kupcima, koji su s tek 14 evidentiranih kupnji 2016. došli do njih 97 prošle godine.

Česi i Mađari u istom su razdoblju udvostručili broj kupoprodaja, dok je kod Amerikanaca zabilježen rast od 3,5 puta, premda je njihov ukupni broj transakcija znatno manji.

S druge strane, kupnje nekretnina koje ostvaruju državljani Rusije smanjile su se za čak 78 posto. Kod Šveđana je zabilježen pad od 62 posto, a kod kupaca iz Ujedinjenog Kraljevstva od 53 posto.

Manje su aktivni i Talijani, koji su 2016. bili četvrti među stranim kupcima, dok danas ostvaruju 29 posto manje kupoprodaja.

Stranih kupnji gotovo trećinu manje nego na vrhuncu tržišta

Unatoč rastu broja kupnji iz pojedinih država, ukupna aktivnost stranaca na hrvatskom tržištu nekretnina smanjuje se od 2022. godine, kada je zabilježen vrhunac od 13.344 kupoprodaje. Stranci su tada sudjelovali u gotovo desetini svih transakcija, a njihov se broj otad smanjio za 31 posto.

Udio stranih kupaca tako se vratio približno na razinu iz 2021. godine, kada je također iznosio oko osam posto.

Međutim, u usporedbi s 2016. godinom, broj nekretnina koje kupuju stranci još je uvijek 59 posto veći.

Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore iz 2025. godine, oko 90 posto stranih kupaca nekretnine stječe u pet obalnih županija. Riječ je o procjeni, budući da službeni podaci o takvoj teritorijalnoj raspodjeli nisu dostupni.

Prvi razgled nekretnine sve češće se obavlja putem videopoziva

Promjene nisu vidljive samo u nacionalnoj strukturi kupaca nego i u načinu na koji se nekretnine prodaju. Digitalni oglasi, videopozivi i dostupnost dokumentacije postaju sve važniji, osobito za zainteresirane kupce iz udaljenijih država.

Na to upozoravaju i iz platforme EstateIQ, namijenjene upravljanju nekretninama i njihovom prodajom.

- Strani kupac danas prvi put razgleda nekretninu na mobitelu, iz Varšave ili Ljubljane, i na temelju oglasa odlučuje hoće li uopće sjesti u auto, objašnjavaju iz EstateIQ-a.

Zbog takvog načina pretraživanja tržišta, ističu, kvalitetna prezentacija nekretnine i potpune informacije postaju presudne već pri prvom kontaktu.

- Zato oglas mora odgovoriti na pitanja prije nego što ih kupac postavi: tlocrt, stvarna kvadratura, energetski razred, troškovi održavanja, i to na njegovom jeziku. Prvi obilazak sve češće ide videopozivom, a na mjesto kupac dolazi tek kad je praktički odlučio. Na kraju presuđuje dokumentacija. Agencija koja na početku pošalje uredan izvadak iz zemljišne knjige i jasno objasni postupak kupnje dobiva povjerenje kupca koji je možda nikad neće vidjeti uživo, navode iz EstateIQ-a.

Takav pristup osobito je važan za kupce iz Poljske, Ukrajine, Švicarske ili Sjedinjenih Američkih Država, kojima svaki fizički obilazak nekretnine podrazumijeva dodatno planiranje putovanja. Prema iskustvima platforme, dio kupoprodajnog postupka moguće je obaviti na daljinu, pri čemu dostupnost informacija i uredna dokumentacija imaju važnu ulogu u donošenju odluke.