Prema novom zakonu, legalizacija bespravno izgrađenih objekata vršiće se pod uslovima koji važe i u redovnom postupku za dobijanje građevinske dozvole. Novi zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata će se odnositi samo na ona lica koja su zahteve za legalizaciju podnela do 11. marta 2010. godine, a svoje nepokretnosti izgradili do 11. septembra 2009. godine. To znači da nema novog prijavnog roka. Prema odluci Ustavnog suda, legalizacija mora da se obavi pod istim uslovima koji su propisani i za redovno dobijanje građevinske dozvole. Za legalizaciju će biti potrebni glavni projekat i kompletna dokumentacija kao i u redovnom postupku.
Pomoćnica ministra građevine i urbanizma Aleksandra Damnjanović najavila je da će za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata biti potrebna sva dokumentacija kao i u redovnom postupku, a da će o smanjenju cena odlučivati lokalne samouprave.
Prema novom zakonu, legalizacija bespravno izgrađenih objekata vršiće se pod uslovima koji važe i u redovnom postupku za dobijanje građevinske dozvole, rekla pomoćnica ministra građevine i urbanizma Aleksandra Damnjanović.
Gostujući u jutarnjem Dnevniku RTS-a, Aleksandra Damnjanović je najavila da će se novi zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata odnositi samo na ona lica koja su zahteve za legalizaciju podnela do 11. marta 2010. godine, a svoje nepokretnosti izgradili do 11. septembra 2009. godine.
To znači da nema novog prijavnog roka, naglašava Damnjanovićeva.
Prema odluci Ustavnog suda, legalizacija mora da se obavi pod istim uslovima koji su propisani i za redovno dobijanje građevinske dozvole, navodi Damnjanović.
Objašnjava da će za legalizaciju biti potrebni glavni projekat i kompletna dokumentacija kao i u redovnom postupku.
Aleksandra Damnjanović ocenjuje da će novi zakon "malo usporiti" postupak legalizacije, koja je, prema njenim rečima, praktično vraćena na redovan postupak.
Što se tiče plaćanja, pomoćnica ministra kaže da novim zakonom nije predviđeno nikakvo sniženje cene legalizacije, ali su date preporuke lokalnim samoupravama da nekim kategorijama tu cenu smanje.
To su, navodi Damnjanovićeva, pre svega građani koji su rešavali stambeni problem, a nemaju drugu nepokretnost, kao i lica koja su putem mesnog samodoprinosa izgrađivala komunalnu infrastrukturu.
Damnjanovićeva ocenjuje da opštine ovoga puta treba da se "uozbilje" i prilagode cene legalizacije mogućnostima svojih građana.
Podneto je oko 700 hiljada zahteva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, a rešeno je samo nešto više od 10 odsto.
Sada u Skupštini na usvajanje čeka novi zakon, jer je prethodni Ustavni sud proglasio neustavnim, zbog dovođenja u neravnopravan položaj onih koji su gradili po propisima.
Legalizacija je trenutno zaustavljena, ali sekretarijati mogu da prosleđuju katastru ranije podnete zahteve za legalizaciju i građani mogu da upišu svojinu nad nelegalnim objektima.
U martu je usvojen Zakon o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, koji će, kako se planira, do kraja 2014. omogućiti upis prava vlasništva svih objekata u Srbiji.
Kako je iz Vlade najavljeno, moraju da se upišu i oni koji nisu predali zahteve za legalizaciju.
U Srbiji ima milion i trista hiljada nelegalnih objekata.
Prema nekim procenama, legalizacijom bi u Srbiji mogla da se stavi u ekonomski promet imovina vredna više milijardi evra, ali i da se konačno uvede red u oblast urbanizma.