Oporavak građevine: obavljeno radova za 15 milijardi kuna

Bez autora
Dec 18 2011

Građevinarstvo je ponovo u padu, ali je zaustavljen rapidno sužavanje vrijednosti radova. Tako su tvrtke s 20 i više zaposlenih u 10 mjeseci ove godine obavile radove ukupno vrijedne 14,92 milijarde kuna, što je za osam posto manje nego u istom razdoblju lani. Dobra je vijest je da je napokon počela rasti potražnja za građevinskim uslugama. Vrijednost novih narudžbi narasla je za 12,9 posto, na 11,71 milijardu kuna. Kriza je utjecala na sužavanje sektora u kojem je ostalo raditi samo 83.000 radnika, što je nešto više od polovice broja zaposlenih iz zlatnih vremena graditeljstva. Zato se tvrtke bore za opstanak angažirajući svoje radnike pa je sve manje prostora ostalo za podizvođače. Pokazuje to i podatak prema kojem su većinu, odnosno 10,46 milijardi kuna vrijedne radove obavili radnici zaposleni u tvrtkama angažiranim za gradnju, dok je udio kolača raspoloživog za podizvođače pao za 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Podizvođačima je prepušteno 4,46 milijardi kuna vrijednih radova.

Oporavak građevine: obavljeno radova za 15 milijardi kunaGrađevinarstvo je ponovo u padu, ali je zaustavljen rapidno sužavanje vrijednosti radova.

Tako su tvrtke s 20 i više zaposlenih u 10 mjeseci ove godine obavile radove ukupno vrijedne 14,92 milijarde kuna, što je za osam posto manje nego u istom razdoblju lani.

Dobra je vijest je da je napokon počela rasti potražnja za građevinskim uslugama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), vrijednost novih narudžbi narasla je za 12,9 posto, na 11,71 milijardu kuna. Kriza je utjecala na sužavanje sektora u kojem je ostalo raditi samo 83.000 radnika, što je nešto više od polovice broja zaposlenih iz zlatnih vremena graditeljstva. Zato se tvrtke bore za opstanak angažirajući svoje radnike pa je sve manje prostora ostalo za podizvođače. Pokazuje to i podatak prema kojem su većinu, odnosno 10,46 milijardi kuna vrijedne radove obavili radnici zaposleni u tvrtkama angažiranim za gradnju, dok je udio kolača raspoloživog za podizvođače pao za 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Podizvođačima je prepušteno 4,46 milijardi kuna vrijednih radova.

Stanogradnja je i dalje u deficitu i to po zabrinjavajućim stopama. Iako ne čudi pad gradnje stanova zbog zagušenosti tržišta postojećim neprodanim stanovima, zastrašujuće djeluje podatak da je ove godine sagrađeno za trećinu manje stambenog prostora nego u lanjskih 10 mjeseci. Ove je godine završeno oko 2000 stanova, ali će u 2012. najvjerojatnije ponuda novogradnje biti nešto bolja s obzirom na to da se gradi još 5000 novih stanova. Zgradarstvo je jako bitno za performanse cijelog sektora jer su velike infrastrukturne investicije gotovo zamrznute i ukupno su donijele samo 5,75 milijardi kuna prihoda graditeljskim kompanijama.

Da je na pomolu blagi oporavak stambene gradnje u idućim godinama, pokazuju i podaci o izdanim odobrenjima za građenje koje su u blagom porastu. U listopadu je izdano 879 građevinskih dozvola, što je 2,2 posto veći broj od onog ostvarenog u listopadu prošle godine. Ipak, godišnja statistika ne ide u prilog oporavku jer je u 10 mjeseci zabilježena ipak nešto manja potražnja za dozvolama pa je ukupan broj izdanih dozvola tijekom godine u odnosu na 2010. pao za gotovo četiri posto.

Na temelju dozvola za građenje u listopadu planiraju se 2,4 milijarde kuna prometa građevinskim tvrtkama, a zanimljivo je i da će se više uložiti u nestambene nekretnine. Vrijednost radova pokrivena s gotovo 8000 dozvola izdanih do listopada donijet će graditeljstvo posla vrijednog gotovo 19 milijardi kuna, pri čemu će glavnina od 11 milijardi biti usmjerena u stanogradnju. Tu se, međutim, ponavlja trend gradnje privatnih kuća.

Od 740 zgrada koje će se graditi po dozvolama izdanima u listopadu čak 285 njih imat će samo jedan stan, odnosno riječ je o malim obiteljskim kućama. Veseli da je izdano šest građevinskih dozvola za gradnju hotela te četiri za uredske zgrade. To će biti manji objekti jer će se šest hotela prostirati na samo 10.000 četvornih metara, a uredske zgrade na jedva 7000-8000 kvadrata.

Gradit će se i trgovački prostori, ali među njima neće biti trgovačkih centara, nego, ako je suditi prema kvadraturi, tek manji trgovački objekti. Hoteli, uredske zgrade i trgovački prostori investicije su koje će rezultirati i otvaranjem indirektnih radnih mjesta, a tu je i 16 industrijskih zgrada, što potvrđuje najave ulagača u razvoj logističkog sektora.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik