Ako država natera stanodavce da redovno plaćaju porez koji se odnosi na izdavanje stanova, na gubitku ćemo biti samo mi, podstanari. Vlasnici stanova će, siguran sam, izvući nekakvu korist i to tako što će povećati cenu izdavanja ili će prestati da ulažu u svoje nekretnine. Ukoliko se desi da sa sadašnjih 250 evra koliko plaćam iznajmljivanje dvosobnog stana gazda podigne cenu na 290 evra mesečno, a o tome se uveliko šuška, moraću bogami da potražim drugi, jevtiniji stan, i to na periferiji. Jer, novca nemam za bacanje, a i ne želim da stradam u igri koju država vodi protiv stanodavaca, poručuje Dragan Tošić, rodom iz Novog Sada, koji zbog posla od 2010. godine živi u iznajmljenom stanu u Zemunu.
Ako država natera stanodavce da redovno plaćaju porez koji se odnosi na izdavanje stanova, na gubitku ćemo biti samo mi, podstanari. Vlasnici stanova će, siguran sam, izvući nekakvu korist i to tako što će povećati cenu izdavanja ili će prestati da ulažu u svoje nekretnine. Ukoliko se desi da sa sadašnjih 250 evra koliko plaćam iznajmljivanje dvosobnog stana gazda podigne cenu na 290 evra mesečno, a o tome se uveliko šuška, moraću bogami da potražim drugi, jevtiniji stan, i to na periferiji. Jer, novca nemam za bacanje, a i ne želim da stradam u igri koju država vodi protiv stanodavaca – poručuje Dragan Tošić, rodom iz Novog Sada, koji zbog posla od 2010. godine živi u iznajmljenom stanu u Zemunu.
Među građanima koji žive u tuđim stanovima ima i onih koji glasaju za dogovor sa stanodavcima. Steva Despić već 12 godina živi u Beogradu, a poslednjih pet na Starom gradu, gde za stan od 40 kvadrata mesečno odvaja 200 evra. Kaže da neće dozvoliti stanodavcu da ga izrabljuje.
– Ako već država pritiska one koji izdaju svoje stanove da redovno izmiruju obaveze prema njoj, to ne znači da ceh treba da plaćaju samo podstanari. Od svog stanodavca ću, u slučaju da podigne cenu zakupa, tražiti da tu sumu podelimo na ravne časti. Ako ne pristane, što ne verujem da će se dogoditi, moraću da nađem drugo rešenje – iskren je Despić.
Ukoliko država nađe način da svim stanodavcima naplati porez na prihode i zakupnine, mesečna kirija mogla bi da poskupi i do 20 odsto, smatra Dragan Cvijetićanin, predsednik Udruženja stanodavaca Srbije.
– Stanodavci su po zakonu dužni da plaćaju porez, ali to većina ne radi. Država sada hoće da pooštri kaznenu politiku, a pri tom nikoga ne zanima zašto stanodavci ne poštuju zakonska rešenja. Naše udruženje nije protiv plaćanja poreza, jer je to praksa svugde u svetu, ali ipak smatramo da je poreska stopa kod nas koja iznosi, nisam sigurna, od 15 do 20 odsto previsoka. U Hrvatskoj ona iznosi 12, u Bosni 10, u Crnoj Gori devet procenata – podseća Cvijetićanin, koji izlaz iz ovog problema pronalazi u smanjenju visine poreza na, kako dodaje, prihvatljivih 10 odsto.
– Obaška to što stanodavci nisu zakonski i pravno zaštićeni od podstanara koji veoma često ne plaćaju kiriju i račune za komunalije. Zato nam jedino ostaje da pokrenemo privatnu tužbu protiv nesavesnih stanara, dok je u svetu praksa da stanodavac kad mu podstanar uđe u stan sve račune prenese na njegovo ime – dodaje Cvijetićanin.
U Udruženju stanodavaca svesni su činjenice da će sa poskupljenjem kirije mnoge kolege iz branše prestati da se bave izdavanjem nekretnina jer neće imati kome da ih ustupe.
– Kako god da se okrene situacija, ni stanodavcima ni podstanarima neće biti dobro. Zato predlažemo poreskoj upravi da nas zaštiti od nesavesnih podstanara i smanji porez na zakupninu. Za državu bi svakako bilo bolje da veći broj stanodavaca plaća manji iznos poreza, nego da se većina oglušuje o plaćanje ili prestane da se bavi tim poslom – objašnjava Cvijetićanin.
Mirko Mirković, zastupnik Udruženja podstanara „Velegrad”, pozdravlja rešenost poreske uprave da stane na put nesavesnim stanodavcima i napominje da je ovo udruženje pre godinu dana dostavilo podatke Ministarstvu finansija apelujući da se se što pre iskoreni ovaj oblik sive ekonomije.
– Po poslednjem popisu iz 2011, od ukupno 360.000 stanova u Srbiji 122.530 su oni čiji su vlasnici naveli da ih izdaju, dok preostali veći deo stanodavaca to čini bez pisanog ugovora i u njima im navodno žive rođaci. Jasno je da su i oni izdati u zakup, a da su se podstanari predstavljali kao rođaci. Sem što čine nepravdu svojim podstanarima, svi oni neprestano varaju državu i uskraćuju joj ogromne fiskalne prihode neplaćanjem poreza koji iznosi 15 odsto na prihod od zakupnine – kaže Mirković, podsećajući da država ima obavezu da iz Zakona o porezu na dohodak građana primenjuje propise o samooporezivanju koji se odnose i na stanodavce.
– Tek pet do 10 odsto stanodavaca plaća porez na prihode i zakupnine, dok većina izbegava tu obavezu. Time je država oštećena za milione evra. Zato što stanodavci izbegavaju zaključenje pisanih ugovora o zakupu stana, podstanari ne mogu da ostvare brojna prava: na zapošljavanje, upis deteta u predškolsku ustanovu, dobijanje parking mesta ispred zgrade… Prinuđeni su da se dovijaju na nezakonit način pošto imaju fiktivnu adresu stanovanja, što se kosi i sa Zakonom o prebivalištu ili boravištu građana – dodaje Mirković.
On ipak smatra da podstanari neće biti na gubitku ako država pooštri kaznenu politiku prema nesavesnim stanodavcima.
– Strahovanja podstanara su neopravdana. Može se očekivati pokušaj prevaljivanja poreske obaveze na teret podstanara jer su naši stanodavci spremni na sve. Oni ipak neće uspeti u tome jer će podstanari odlaziti na periferiju da žive, pa će stanodavci na kraju da ostanu bez redovnog prihoda od zakupnine – zaključuje Mirković.
Poreznici stanodavcima: Plaćanje poreza ili novčana kazna
Poreska uprava Srbije odbacila je teze pojedinaca da pojačane poreske kontrole dovode do rasta cena mesečne kirije za podstanare, poručivši da je zakonska obaveza svih koji zarađuju od izdavanja nekretnina da na to plate porez. Poreznici ističu da su porez dužni da plate vlasnici nekretnina koji ostvaruju prihod od izdavanja, a ne njihovi zakupci, i dodaju da je to precizno definisao u Zakonu o porezu na dohodak građana. Zakonska obaveza građana koji ostvaruju prihod izdavanjem nekretnina u svom vlasništvu jeste da, nadležnim poreznicima u svom mestu prebivališta podnesu poresku prijavu najkasnije u roku od 30 dana od kad su zaključili ugovor o izdavanju.U suprotnom, navode iz Poreske uprave, čine poreski prekršaj za koji je predviđena novčana kazna od 15.000 do 150.000 dinara.„Takođe, ukoliko je vlasnik imao nameru da u potpunosti ili delimično izbegne plaćanje poreza po bilo kom osnovu u iznosu iznad 150.000 dinara, protiv njega će biti podneta krivična prijava zbog utaje poreza. S tim u vezi, propisane su daleko rigoroznije kazne”, piše u saopštenju.